Mogli bi reći kako posljednjih godina zima ne opravdava svoje ime. I dok su tmurež, vlaga i sivilo nama u Dalmaciji normalni pojmovi kratkih zimskih dana, kontinentalci moraju više žaliti za onim što im zime trenutno pružaju. U vremenima smo kad svaki pravi “ugriz” zime prestavlja svojevrstan događaj, Osvrnuti ćemo se na takav jedan scenarij koji nam se dogodio 2012. godine u veljači, točnije prije 14 godina.
Zima 2014. godine izgledala je kao još jedna prosječna zima i kako su dani prolazili, sve je izglednije bilo da će u tome tonu i završiti. Međutim, krajem siječnja počinju se događati neke promjene u atmosferi. Dolazi do postupnog cijepanja polarnog vortexa. Što je polarni vortex (vrtlog)? Prvo trebamo razlikovati jet stream (polarnu mlaznu struju) i polar vortex (polarni vrtlog). Polarna mlazna struja odnosi se na relativno usko područje velikih brzina (> 30 m/s) u troposferi, na visini od otprilike 9 km. Na našoj hemisferi strujanje ide od zapada prema istoku, odnosno zonalno. Često predstavlja granicu između zračnih masa različitih svojstava. Polarni vrtlog nalazi se na većim visina i ne utjećena vrijeme u srednjim geografskim širinama. Svaka nepravilnost kao npr zagrijavanje stratosfere uzrokuje nerpravilnosti, pa i pucanje polarnog vrtloga i valovitost mlazne struje. Ovakav scenarij omogućuje spuštanje hladnog arktičkog zraka u niže širine.
Izvor: The Nacional Oceanic and Atmosphferic Administration
Ovakav scenarij imali smo u trećoj dekadi siječnja 2012. godine. Po rubu hladne sibirske anticiklone u naše krajeve počeo je pritjecati vrlo hladan zrak polarnog porijekla. Već tada smo se smrzavali uz buru i suho i hladno vrijeme. Ali to je bila samo uvertira u ono šta će uslijediti. Spoj hladnog zraka i znatno toplijeg mora uzrokovao je ciklogenezu u Sredozemlju. Tri ciklone nazvane Flora, Gabor i Ismet tek su trebale “obaviti svoj posao”
1. Flora
Sam početak veljače donosi nam oblačno i sve hladnije vrijeme. Temperature zraka bile su granične i dinamične s dnevnim hodom od 0-3°C, na obali i nešto nižima u unutrašnjosti. Posebno hirovito bilo je u Senju, gdje je uslijed jake bure, niskih temperatura i naleta hladnoće poledila riva, stvarajući već svjetski poznate ledene skulpture. Udari bure na sjevernoj Jadranu već su bili olujne i orkanske jakosti. I dok je u Lici, Gorskom Kotaru i dijelu unutrašnjosti padao snijeg, oborine u Dalmaciji su većinom bile u obliku kiše i susnježice, koja bi povremeno prelazila u snijeg. Zbog graničnih temperatura, akumulacije oborina još nije bilo, mada su snjegoljubci to željno iščekivali.
Photo: Goran Kovacic/PIXSELL
Sinoptička karta 02. veljače u 13h, izvor: Meteociel
2. Gabor
Prolaskom Flore, vrijeme se kratkotrajno stabiliziralo, uz jačanje AC, što je konačno uzrokovalo pad temperature na negativne vrijednosti na velikom dijelu obale i daljnje jačanje bure. Tako Rijeka mjeri -4°C, Zadar i Šibenik -5°C, Split -3°C…Sve je bilo spremno za dolazak Gabora, koji je u takvim okolnostima mogao isporučiti samo snježne oborine. Snjegopad je započeo u ranim jutarnjim satima između 03 i 04. veljače. Ciklona pozicionirana u Tirenskom moru, geografski gledano malo južnije od Splita, sa svoje stražnje strane povlačila je još hladniji zrak na dio obale. Uz olujnu buru, tijekom čitave noći vladala je prava mećava. Šibenik se probudio na 15cm snijega na tlu, Split je mjerio 10cm, Zadar 7. Zbog udaljenosti ciklone, područja sjevernije od Zadra nisu dobila izdašnije oborine, a sjeverni Jadran je ostao suh i hladan. Nakon kratkotrajnog smirivanja ujutro, ulaskom ciklone u Jadran i dijelom retrogradnog kretanja iste, snijeg je opet nastavio padati debljajući snježni pokrivač na tlu i davajući glavobolje Splićanima koji su se našli na granici toplijeg i hladnijeg zraka. Ovo je često uzrokovalo padanje “ledenih bobica” ili šuškavca, kratkotrajno čak ledenu kišu na tom području.
Snijeg u Splitu, izvor: Dalmacijadanas
Sinoptička karta 03. veljače u 13h, izvor: Meteociel
3. Ismet
Gabor je idućih dana još djelovao na vrijeme, osobito u Dalmatinskoj zagori, paje i Knin nakon Flore opet dočekao prave snježne oborine. Uz obalu vrijeme se stabiliziralo, ali hladnoća još pojačala, pa se ponegdje mjerilo i do -6, čak i -7°C. A u noći s 10. na 11. veljače, na scenu je stupio treći “proizvod iz Sredozemlja” ciklona nazvana Ismet. Situacija je bila dosta identična kao za vrijeme Gabora, uz malo sjevernije pozicioniranje ciklone u Tirenskom moru, pa je granica vrlo hladnog zraka ovoga puta bila malo južnije od Šibenika. Snijeg je počeo padati u zadnjim satima 10. veljače, gotovo ne smanjujući intezitet i debljajući snježni pokrivač na tlu, uz jaku buru stvarajući zapuhe. Ismet je snijegom najviše podario područja od rta Ploča (Punta Planka) na jugu, pa do Paga na sjeveru. Južnije je bilo problema s kišom, ledenom kišom i ostalim nedaćama. Ciklona je na svome putu polako ulazila u Jadran i uz povremene retrogradne epizode spuštala se sve južnije. U ranim jutarnjim satima granica hladnog i toplog zraka po visini nalazila se jugoistočno od Makarske. Zbog ovog miješanja bilo je i grmljavinskih epizoda, a pravi snježni blizzard doživjeli su imotsko i vrgoračko područje, te zapadna Hercegovina uključujući grad Mostar, koji je proživio svašta. Od kiše, ledene kiše, šuškavca, pa do epskog snjegopada s jakom grmljavinom koji je tom gradu donio nevjerojatnih 65cm snijega! Svoje rekorde iz novije povijesti zabilježili su Šibenik s 35 cm, Split 25 cm i Zadar 20 cm snijega. Uz sve lijepe, dolazile su, na žalost i ružne stvari. Prekidi u opskrbi i prometu, zatvaranje škola i prekidi nastave. Ono najgore, dosta ljudi zbog neopreznosti i poleđenih pločnika završilo je na traumatologiji zbog padova i lomova ekstremiteta. Srećom, bez žrtava. Šibensko područje proglasilo je elementarnu nepogodu, a splitsko čak i izvanredno stanje, pa je na teren izlazila i pomagala čak i vojska. Na dubrovačkom području, uz olujno jugo i jaku grmljavinu pale su i ogromne količine kiše, pa je bilo i bujičnih poplava, ispumpavanja podruma poslovnih i stambenih objekata, naročito na krajnjem jugu.
Morske orgulje u Zadru pod snijegom, foto: Aleksandar Gospić
Visina snijega u Vrgorcu, foto:Aleksandar Gospić
Sinoptička karta 11. veljače u 13h, Izvor: Meteociel
Kao kuriozitete ove snježne prve dekade veljače 2012. godine možemo izdvojiti pojedine činjenice: Makarsko područje… Makarska je prošla bez snijega, uz jako malo kiše i blago negativnu temperaturu zraka. Zavižan na Velebitu je izmjerio vrlo niskih -21°C. Split ovakvu visinu snijega nije mjerio u novijoj povijesti. Senjska riva pod udarom valova i niskih temperatura dugo nije bila tako bajkovito zaleđena. Satelitska karta s Dalmacijom pod snijegom izgledala je nestvarno. Dosta toga (temperatura, vjetar, visina snijega i dvije snježne epizode, podsjećale su na posljednju pravu zimu već davne 1985. godine.
Satelitski snimak velikog dijela Dalmacije pod snijegom
Ivica Grbelja