Ciklonalna plima je pojava podizanja razine mora uslijed djelovanja ciklona s niskim tlakom zraka i jakog do olujnog vjetra. Ovakva vrsta plime nema nikakve poveznice s djelovanjem Sunca i Mjeseca i često traje satima, pa i danima. Vjetar koji je uzrokuje u pravilu je jako, olujno do orkansko jugo. Pad tlaka za 1 hpa odgovara podizanju mora za 1 cm.
Jadran je posebno osjetljiv na ciklonalne plime, jer je sa svojih 800km dužine otvoren samo prema jugu. Jaki južni vjetrovi podižu valove i guraju vodu od juga prema sjeveru. Voda nema kamo i stvara se tzv, “efekat lijevka”. Uz to, sjeverni Jadran je relativno plitak i specifične konfiguracije morskog dna, šta još više pridonosi podizanju vode i stradavanju gradova uz more, tj gradskim obalnim dijelovima (npr. Venecija).
Ova pojava štetu često nanosi i dalmatinskim gradovima uz obalu, gdje stradavaju niži dijelovi, površine s niskim rivama i objekti uz njih.
Animacija i opis nastajanja ciklonalne plime u Jadranu
Jednu od većih ciklonalnih plima u posljednje vrijeme Jadran je doživio 04. veljače ove godine i to u popodnevnim i večernjim satima. Genovska ciklona s vrlo niskim tlakom zraka od 990hpa u središtu u to je vrijeme ušla u Jadran i nastavila put prema istoku. S prednje strane ciklone pritjecao je topli zrak i pojačavao udare juga, čija je snaga bila olujna, na otvorenom moru i orkanska. U uvjetima niskog tlaka zraka i jakog vjetra koji je “nabijao” more prema obali i ponegdje vrlo obilnih oborina u obliku kiše, u mnogim gradovima i mjestima na dalmatinskoj obali došlo je do plavljenja riva, punjenja kanalizacijskih šahtova i prodiranja vode duboko u kopno.
Sinoptička karta vrlo izraženih ciklonalnih aktivnosti koje su se protezale od Atlantskog oceana i obuhvatile veliki dio srednje i južne Europe, 04.veljače u 12h. Izvor: Meteociel
Karta izobara i vrijednosti tlaka zraka, ulaskom ciklone u Jadran oko 20h, istog dana. Izvor: Meteociel
Te večeri voda je prešla granice pretežno nižih riva i poplavila objekte bliže obali. Stradale su kuće uz more, voda je prodrla u podrume, ugostiteljske i druge poslovne objekte. Potopljeni su mnogi brodovi na vezovima, a stradali su i automobili koji su se našli na kritičnim mjestima u to vrijeme. Bilo je štete i na infrastrukturnim objektima. Usred udara jakog vjetra i plime, lomile su se rive, a oštećeno je mnogo toga što se nalazilo u dijelu bliže obali, hortikultura, lučki objekti i drugo.
Šteta učinjena u Kaštelima, izvor: Crometeo
Od gradova i mjesta koji su bili izrazito pogođeni ovom nepogodom izdvojit ćemo Kaštela, gdje je mjesto Kaštel Novi gotovo cijelo bilo pod vodom, zatim Trogir, Omiš i Pag. Prelijevanja mora preko riva bilo je i u Splitu, Vodicama i Zadru, a tradicionalno je opet stradao i najstariji i najniži dio Šibenika, Dolac, Voda je prodrla u prvi red kuća, restorana i caffe barova, a stanovnici izrađivali zečje nasipe, kako bi zaštitili imovinu. Vatrogasci su svugdje po Dalmaciji imali pune ruke posla, ispumpavajući vodu iz podruma i prizemnih prostorija.
Poplavljena vodička riva, foto: Infovodice-Petar Gurgurev
Šibenik, Dolac, foto: Duško Jaramaz (Pixell)
Prolaskom ciklone i slabljenjem juga, voda se počela povlačiti već idućeg dana, ali su nivoi još uvijek iznad razine normalnog. idućeg dana, 06. veljače nailazi nova sredozemna ciklona, ali meteorolozi iz DHMZ-a pretpostavljaju da uvjeti ne bi trebali biti tako ekstremni kao dva dana prije…nadajmo se da su u pravu.
Komentar: Ne bi sada ulazio u dubinu tema kao što su klimatske promjene, globalno zagrijavanje, topljenje ledenjaka, sve ekstremnije zime i ljeta…ciklonalne plime su pojava koje se kod nas na Jadranu događale i događati će se. Naše je što bolje se zaštititi od ekstremnih situacija s morem, valovima i vjetrovima. Treba se ulagati u gradnje lukobrana, podizati rive na višu razinu, održavati ih i redovito sanirati. Sve kako bi se zaštitila imovina, objekti, pa i spriječile moguće veće nedaće ili eventualne tragedije.
Izvor slika: HRT
Ivica Grbelja