Author: Ivica Grbelja

Svake godine 05. prosinca obilježavamo Svjetski dan tla. Iako postoji 70 000 tipova tla, ono pokriva samo oko 12 % Zemljine površine. Tlo je od presudne važnosti za sve ekosustave (nevidljivi čuvari u tlu svakodnevno radeći svoj posao obrađuju hranjive tvari ). Tlo je od presudne važnosti  i za poljoprivredu s obzirom da 95 % naše hrane upravo dolazi iz tla. Ne smijemo izostaviti ni činjenicu da je tlo dom za 60 % vrsta na planeti Zemlja.  Jednostavno rečeno, bez tla ne bi bilo hrane i vode, pa tako niti života kakvog danas poznajemo.

Premda svijet tla  još uvijek nije potpuno istražen, tlo  je jedan od najpouzdanijih „meteorologa“ koji ne koristi instrumente, radare, satelite i aplikacije, ali  sve osjeća. Pamti svaki mraz, sve poplave i sunčane, lijepe i ružne dane. Ono je prvi kontakt atmosfere s našom svakodnevnicom. Nakon obilnih kiša postaje spužva,  istovremeno čuvajući vodu za biljni svijet i ublažava učinke poplava. U sušnim periodima tlo čuva i oslobađa vlagu potrebnu za život. Zato svaki sloj tla ima svoju priču, pa je uistinu temelj života, klimatski regulator i naš saveznik protiv ekstremnih vremenskih uvjeta.

Međutim, globalni problem u svijetu pa tako i u Hrvatskoj je što se tlo degradira, odnosno gubi svoju kvalitetu i funkciju uključujući plodnost, strukturu, otpornost i biološku aktivnost. Uzroci degradacije su prekomjerna obrada tla, erozije, urbanizacija i industrija, klimatske promjene i salinizacija. Posljedice su vrlo ozbiljne i tiču se svakog od nas. Dolazi do smanjenjivanja poljoprivrednih prinosa i sigurnosti hrane, kao i povećane ranjivost na klimatske katastrofe.

Da bi tlo preživjelo mogu pomoći tehnologija, inovacije u poljoprivredi i održive prakse. Isto tako, svaka naša odluka o sadnji, dodavanju organske tvari, pametnom korištenju vode (navodnjavanju), te čuvanje od zagađenja i zbrinjavanje otpada može pomoći. Ako želimo da tlo bude u budućnosti i dalje plodno, te spremno izdržati padaline, sunce i vjetrove s kojima čestice njegove prašine putuju kilometrima daleko, krajnje je vrijeme da se svi po tom pitanju educiramo i primjenjujemo znanje u svom ponašanju.  Najnovije studije navode da je do sada  degradirano  40 % tla. Stoga čuvajmo tlo, jer upravo budućnost čovjeka ovisi o tome kako se odnosimo prema njemu. Dok je živo tlo preživjeti će i ljudi.

Ivica Grbelja

Početkom ovog tjedna završilo je prilično dugo razdoblje stabilnog i mirnog vremena. Kao rezultat imali smo na Jadranu ugodne, sunčane i tople dane, a u unutrašnjosti maglovite i tmurne. Temperature bi tamo ovisile o “epizodama” maglenih kapa i često ne bi prelazile 5°C. Jačanje jugozapadnjaka i juga na Jadranu i porast dnevnih i noćnih temperatura najavilo je promjene. Mjestimično je bilo i oborina, ponedje i obilnijih. U ponedjeljak navečer do naših krajeva spustila se hladna fronta sa sjevera kontinenta. U unutrašnjosti je dosta zahladilo, a na Jadranu je zapuhala jaka bura, ponegdje i s olujnim udarima. Viši predjeli, gorje i Gorski kotar vidjeli su prve pahulje u drugoj polovici godine, za djecu i početak snježnih radosti. Zabijelilo se i Sljeme. Već krajem utorka i u srijedu, vrijeme se smirilo kao priprema za prvi ulet zime od početka jeseni.

Mada su karte ovisno o modelima još uvijek u raskoraku, jugo koje će tijekom noći na četvrtak i veći dio četvrtka zapuhati na Jadranu samo su uvertira u događaje koji nam slijede. Valja napomenuti da noćas i sutra već može biti slabih oborina u obliku snijega ili na granici snijega i kiše, uglavnom u višim predjelima.

Tijekom četvrtka hladna fronta sa sjevera približavat će se našim područjima i u isto vrijeme inicirati ciklonu u Genovskom zaljevu, koja će jačati i polako krenuti putem jugoistoka. Jugo na Jadranu će jačati, biti će kiše i grmljavine, kiša će padati i u nizinama unutrašnjosti, a u višim predjelima oborine na granici kiše i snijega. U noći s četvrtaka na petak, na većini Jadrana, osim na krajnjem jugu zapuhat će bura koja će postupno jačati. Petak će biti na Jadranu uglavnom oblačan uz buru i još uvijek dvoznamenkaste temperature, dok će u unutrašnjosti već jako zahladiti. Temperature će tamo biti tek nekoliko stupnjeva iznad nule, pa je uz kišu moguća i susnježica, pa i prve pahulje snijega. Oborine mogu biti i obilne, osobito na riječkom području i sjevernom Jadranu.

Subota će donijeti daljnje zahlađenje, bura će na Jadranu biti jaka do olujna, na nekim mjestima, podno planina i u Velebitskom kanalu i orkanska. Ciklona će sa svojim središtem se smjestiti negdje oko srednjeg Jadrana. Temperature bi se u kontinentalnom dijelu trebale spustiti do nule, ili čak koji stupanj ispod, pa bi snijega i poledice moglo biti osim u Lici i Gorskom kotaru i u nizinama središnje Hrvatske. Stanje u Dalmaciji ovisit će prvenstveno o položaju ciklone. Očekuje se uglavnom kiša, a nije isključeno da zaleprša koja pahulja snijega nošena burom i u ovim područjima. Posebno je zanimljiva sinoptika koju je najavio američki model GFS za subotu, sa dobro razvijenom ciklonom s dva središta, nad Tirenskim morem i južnim Jadranom.

Nedjelja bi trebala osvanuti hladna. Očekuje se postupno slabljenje bure, uz temperature do 7-8°C na Jadranu i oko nule u unutrašnjosti, gdje bi povremeno još mogao padati i snijeg, uz malo kiše ili susnježice na Jadranu, vjerojatno južnije od Splita. Privremeno smirivanje vremena uvod je u novu promjenu. Zapuhat će slabo jugo, uz porast temperature zraka, zbog približavanje nove ciklone iz Sredozemlja.

Pogled na naš WRF model potvrđuje nisku snježnu granicu uz obalu, uz akumulaciju na tlu u većem dijelu unutrašnjosti te ponegdje – zavisno o “sreći” i bliže obali:

Čini se da će od većih gradova regije Zagreb vidjeti prvi ali tanki snježni pokrivač, dok bi područje Osijeka ako je vjerovati modelu moglo ostati bez snijega. Izvan Hrvatske, Sarajevo očekuje 20-tak centimetara debeli snijeg, a Ljubljana samo ako bude “sreće”. U Srbiji će s ovom ciklonom prevladavati južni vjetrovi, pa će snijega biti malo ili nimalo, a Crna Gora će ga vidjeti na sjeveru.

Smirivanje vremena kako smo već napomenuli, nije izgledno u skorom razdoblju jer se početkom tjedna očekuje nova ciklona sa zapada. Ona će donijeti južne vjetrove, zatopljenje i brzo topljenje snijega, uz novu naoblaku i kišu. Pred nama je dakle jedno dinamično razdoblje uz česte izmjene različitih tipova vremena.

Ivica Grbelja

Posljednjih dana svjedoci smo vrlo monotonog, za nas meteoljupce i dosadnog vremena. Na kontinentu uglavnom magloviti i hladni, na Jadranu ugodno topli dani i malo friškije noći, odlika su anticiklonalnog i inverzivnog vremena.

Osvrnuti ćemo se na jedan potpuno drukčiji dan sredinom studenog i događaj koji se zbio već pomalo daleke 2004. Što se toga jutra, 14.studenog prije 21 godinu događalo, ostat će zabilježeno u povijesti svih vremenskih događanja u Dalmaciji, na Jadranu, pa i šire. Ciklona nazvana po maloj simpatičnoj, svima poznatoj djevojci Dorothy, čija kuća nošena snažnim vjetrom, po poznatoj priči dospijeva u zemlju OZ…scene poznate svima! I naša Dorothy uzrokovala je događaje baš kao da su na filmskom platnu, uz pitanja je li to moguće u pitomoj Dalmaciji?

Dan prije, 13. studenog sve je izgledalo kao jedna normalna kasnojesenska ciklona. Razvila se uz obale sjeverne Afrike i krenula svojim putem prema sjeveru i polako počela djelovati i na vrijeme kod nas, ali ništa neočekivano. Ovakve bi ciklone obično bile izdašnije za južni Jadran, otvoreno more i vanjske otoke… Ali…u isto vrijeme veliki vrtlog hladnog zraka na sjeveru Europe spojio se s anticiklonom koja se spuštala iz sjeverozapadne Europe prema Sredozemlju. Ovakve okolnosti dodatno su ojačale i produbile već spomenutu ciklonu, čiji je tlak u središtu kod Sardinije već pao za gotovo nevjerojatnih 25 hpa. Premještanjem centra na jug Italije, Jadranu je prijetila prava “meteorološka bomba”. U noći s 13 na 14.studenog 2004, kiša je već lijevala po otocima srednje i južne Dalmacije, te se brzo širila prema obali, uz umjereno jugo i nešto grmljavinskih intervala.

Glavnina događanja počinje u nedjelju rano ujutro, a mjesto zbivanja bila je prvo naša strana Jadrana i to pretežno njezin srednji i južni dio, te područja uz Jadran. Približavanjem hladnog zraka po prizemnim slojevima i dizanjem toplijeg u visinu stvorila se ogromna razlika tlaka na relativno malom prostoru. U uvjetima tako zgusnutih izobara, zapuhala je olujna do orkanska bura na gotovo cijelom Jadranu, dok se samo na krajnjem jugu još zadržavao južni vjetar. Bura možda nije bila jedna od najjačih ikad izmjerenih, ali po snazi, intezitetu i duljini puhanja, uz kišu koja je još pojačavala, mogli bi je usporediti s uraganom 2. ili čak izrazito opasne 3. kategorije. Uslijedio je nagli i veliki pad temperature zraka, u kratko vrijeme čak i za 10°C, tako da su Split i Šibenik uz udare vjetra i do 130 km/h mjerili svega 3-4°C, a snježna granica spustila se i do svega 300 mnv, pa se zabijelila i Dalmatinska zagora. Najjači udar vjetra tog dana u Splitu na Marjanu je iznosio 48,5 m/s (175 km/h), a na Krčkom mostu 59 m/s (212 km/h).

Materijalna šteta bila je velika. Mnogo polomljenih stabala, prevrnutih i oštećenih automobila, potopljenih i oštećenih plovila u slabije zaštićenim lukama, otpuhane infrastrukture, dignutih krovova kuća, štete na poljoprivrednim kulturama, poplavljenih prostora. Određeni broj ljudi pogođenih ovom katastrofom zatražilo je i liječničku pomoć, ali na sreću, žrtava nije bilo.

Toga jutra, osobno sam bio svjedok toga što se događalo vani, jer sam morao na neodgodiv put u Zagreb. Ulice Šibenika kao ratno boljište, refuli bure samo što me nisu otpuhali do automobila. Jedina djelomično otvorena cesta koja je tada povezivala Dalmaciju s ostatkom države, vodila je preko Obrovca i Prezida na Velebitu i sve to uz dozvolu policije koja je propuštala samo ona vozila za koja su bili sigurni da mogu proći. Lička magistrala zametena je snijegom, na pojedinim mjestima ima i zapuha. Iste noći, na povratku iz začuđujuće tihog i mirnog Zagreba, čekali smo nekoliko sati na zatrpanoj Kapeli (tunel u to vrijeme još nije bio dovršen). Vladaju snijeg i vijavica. Tegljači nepripremljeni za ovakvo nevrijeme i rani udar zime, zapeli su u nanosima snijega i uzrokovali kolaps u prometu.

U kasnopopodnevnim i večernjim satima, dok je Liku još trpao snijeg, odmicanjem ciklone prema jugoistoku, na obali se polaganim slabljenjem bure situacija polako normalizirala, uz još dugo vidljive posljedice.

Koliko god mi zaljubljenici u meteorologiju volimo konkretne meteorološke, čak i ekstremne događaje, za ovakve ili slične u kojem stradavaju objekti, kulture, pa čak i ljudi, možemo samo reći: ne ponovilo se! U povijesti meteorlogije neka samo ostane zapisano da smo toga 14. studenog 2004. doživjeli “mediteranski uragan”.

Osim prisjećanja na događaj iskoristili smo priliku i za numeričku simulaciju događaja. Pomoću WRF modela i ulaznih podataka ERA5 reanalize, simulirali smo period od 13. 11. 2004. u 12 UTC do 15. 11. 2004. u 00 UTC, korištenjem dvije ugniježdene domene horizontalne mreže 6 i 2 km. Prema simulacijama, nakon jačanja Tirenske ciklone tijekom noći s 13. na 14. studenog, u jutro 14. studenog u području srednjeg/južnog Jadrana razvilo se je sekundarno središte niskog tlaka. Njemu je najniži tlak, niži i od onog u glavnom vrtlogu u Tirenskom moru, dosegao oko 990 hPa u 7 UTC, što je vidljivo na sljedećoj slici. Razlika tlaka između sjevera Hrvatske (oko 1020 hPa) i područja Palagruže (oko 990 hPa) iznosila je u tom trenutku 30-tak hektopaskala.

Takva razlika u tlaku stvorila je izniman gradijent preko Dinarida i posljedične orkanske brzine vjetra. Iako tad nisu zabilježeni službeni rekordi brzine vjetra (kao najveća brzina se i dalje vodi onaj iz 21. prosinca 1998. na Masleničkom mostu od 69 m/s), po modelu najveće simulirane brzine udara vjetra oko 55 m/s su doista respektabilne i zaista rijetko se viđaju u operativnoj prognozi ili retro-analizi. Sljedeća slika pokazuje prostorni raspored najvećih brzina udara vjetra od početka do kraja perioda simulacije. Crno sjenčana područja u podvelebitskom području označavaju simulirane brzine od oko 55 m/s, dok crvena boja odgovara brzinama od oko 40 m/s. Uz finiju rezoluciju modela (od korištene 2×2 km), moguće bi bilo detektirati lokalne maksimume koji vjerojatno dosežu i nešto veće brzine.

Iznimna obilježja zimskog vremena se nisu ogledala u apsolutno niskim temperaturama. Dapače, na jugu je u toplom sektoru ciklone temperatura dosezala i do 20°C. No, sjevernije u područjima pod utjecajem hladne zračne mase ona je bila mnogo niža, kako pokazuje primjer sljedeće karte za 14.11. u 7 UTC (8 sati lokalno). Imajući u vidu da je riječ o prvoj polovici studenog a ne siječnju, ovo su prilično niske temperature za ovakvu sinoptičku situaciju.

Niske temperature i intenzivna ciklona donijele su snijeg većem dijelu regije, uključujući dio obale. Na sljedećoj slici prikazano je područje u kojem je padao snijeg, prema simulaciji modela (u milimetrima oborine u obliku snijega, ukupno tijekom cijelog simuliranog perioda). Sa slike je vidljivo da je model simulirao snijeg u svim višim predjelima Dalmacije, uključujući i predjele poput Mosora, Kozjaka i Vidove gore na Braču. Točnost te simulacije svakako potvrđuju i zapisi s Crometeo foruma i različitih novina.

Niti jedan naredni zimski događaj nakon ovoga, po svojim učincima na obali nije ostao tako zapamćen kao ciklona Dorothy. Moguće je da će tako ostati još dugo.

Ivica Grbelja; Ivan Toman (num. simulacija)

Razvedenost obale, prekrasni otoci, čisto more i obilje sunčanih dana čini hrvatsku obalu Jadrana među najljepšima na Sredozemlju. Uz sve to, ovo se područje može “pohvaliti” i vrlo raznolikom i bogatom ružom vjetrova. Što nazivamo ružom vjetrova? Grafički i dijagramski prikaz smjera, intenziteta i brzine vjetra za određeno područje. Tako razlikujemo romansku ružu vjetrova od osam smjerova i germansku koja određuje čak šesnaest pravaca.

Na Jadranu općenito razlikujemo tri vrste vremena. Vrijeme po buri, kada prevladava bura, suhi i hladni vjetar sjevernih smjerova,vrijeme po jugu,kad pretežno puše jugo i drugi topli vjetrovi drugog kvadranta. Stabilno ljetno vrijeme, s dominacijom dnevnog maestrala i noćnog burina.

Jakost, snaga, pa čak i smjer vjetra, zbog raznolikosti naše obale razlikuju se od područja do područja, tako da za vrijeme puhanja bure, zbog utjecaja i blizine Velebita imamo mjesta gdje ona dostiže i orkanske udare (Senj, Podvelebitsko područje), a ponegdje je dosta slabija ili jedna osjetna, kao npr, na području grada Zadra, prvenstveno zbog utjecaja Ravnih Kotara. Ovo je u narodu poznato kao “Zadarska tišina”. Olujnim udarima juga posebno su izložena područja gdje broj i veličina otoka, te slabija razvedenost obale ne mogu utjecati na ublažavanje učinka.

Vjetrovi koji pušu na Jadranu

Bura – Iznimno jak i hladan vjetar. Puše s kopna prema moru iz pravca sjever- sjeveroistok i vrlo često donosi vedro, anticiklonalno vrijeme, te bitno smanjuje vlažnost zraka. Snaga puhanja slabi s većim udaljavanjem od kopna. Stvara vrlo opasne visoke i uske valove, a posebno jaka zna biti oko Senja i u Velebitskom kanalu, kao na šibenskom, splitskom i makarskom području. Karakerizira je i nagli početak puhanja, kada brzo dostiže svoje najjače udare. Zbog svojih olujnih, pa i orkanskih udara, nerijetko napravi i materijalne štete.

Jugo ili Silocco – Topao vjetar, puše s mora prema kopnu, iz smjera jugoistoka, obično pred dolazak ciklone ili fronte. Karakterizira ga oblačno i vlažno vrijeme. Stvara široke, često i visoke valove koji su posebno intezivni na otvorenom moru, pa stoga i jako opasni za plovidbu. Jugo često nagovijesti skorašnju promjenu vremena. Traje obično više dana, uz postupno jačanje. Zanimljiva su i proljetna tzv. Pašjunska vedra juga, koja znaju dugo puhati prije eventualne promjene vremena, a često se znaju umiriti i bez ikakvih događanja.

Levant – Vjetar koji puše s istoka. Isto tako donosi vlažnije i oblačnije vrijeme, a zna imati karakteristike i bure i juga (ovisno o sinoptičkoj situaciji i blizine utjecaja ciklona).

Tramontana – Oštar i hladan vjetar, pravca puhanja sjever-sjeverozapad. Posebno je neugodan na sjevernom Jadranu i na otvorenom moru gdje zna stvarati dosta velike valove, ali ne dostiže snagu bure. Zna biti opasan za plovidbu.

Maestral – Ljetni vjetar, često ugodno rashađujućeg djelovanja, puše iz pravca zapad-sjeverozapad od mora prema kopnu, u pravilu za stabilnog vremena. Javlja se tijekom dana u uvjetima kad se kopno zagrijava više od morske površine. Ujutro počinje kao slab jugoistočni, pa južni vjetar, a svoju najjaču snagu dostiže sa zapada u ranim popodnevnim satima. Njegova snaga predvečer slabi u obliku lagane tramontane. U narodu ga zovu “vjatar koji prati sunce”. Valovi koje stvara maestral, pravi su doživljaj za jedriličare na dasci i nautičare i rijetko mogu biti pogibeljni.

Burin – Noćni ljetni, svježi vjetar, puše iz pravca istoka i sjeveroistoka, ponegdje i jugoistoka, zbog brzog ohlađivanja kopna. Obično ne puše jako, često se javlja i kao noćni povjetarac.

Oštro – Vlažan i topao vjetar s juga, nastaje na otvorenom moru zbog približavanja ciklone sa zapada i sjeverozapada. Obično ne traje dugo, ali često zna biti i snažan.

Lebić ili garbin – Jako opasan i nagao vjetar iz pravca zapad-jugozapad. Dosta svjež. Nastaje obično pred samu neveru ili promjenu vremena, vrlo često neposredno nakon vremena puhanja juga i jako niskog tlaka zraka. Traje jako kratko, ali i za to vrijeme može dosegnuti olujnu jačinu, pa je izuzetno opasan za ljude i za nautičare. Često kao i bura može uzrokovati materijalnu štetu.

Najjači udar bure u Hrvatskoj izmjeren je 24. prosinca 2003. godine na vijaduktu Božići između sv. Roka i Maslenice i iznosio je 307 km/h. Međutim, jedini neoštećeni instrument koji je izmjerio ovu vrijednost nije bio atestiran za tolike brzine, pa podatak nije nikad uzet kao službeni. Ako se držimo službenog podatka, rekord je izmjeren na Masleničkom mostu 21. prosinca 1998. a iznosio je 248 km/h.

Ivica Grbelja

Albert Einstein nas je uvjerio kako je vrijeme relativan pojam. Takvo je kako čovjek odluči da će biti. Tako smo odlučili imati dva vremena: zimsko i ljetno. Zašto? Još je davne 1784. Benjamin Franklin predložio kako bi bilo dobro ranije ustajati za veću iskoristivost danje svjetlosti i smanjenja korištenja svijeća kako bi uštedjeli i bolje iskoristili sunce.Tek početkom stoljeća britanski poduzetnik William Willett i novozelalanđanin George Vernon razradili su prve zamisli pomicanja vremena unaprijed ili unazad prema potrebi, a ideja je potpuno oživjela tijekom Prvog svjetskog rata. Nijemci su prvi pomakli sat kako bi uštedjeli energiju za svoju ratnu industriju toga vremena. U početku, satovi su namještani po položaju sunca, što je dovodilo do nereda i problema u prometu i komunikaciji uopće.

Tek nakon uvođenja vremenskih zona i ljetnog računanja vremena, život se sinkronizirao s prirodnim svjetlom i vidjela se ekonomska korist. Dakle, posljednja subota u ožujku jedan sat naprijed, koji vraćamo u posljednjoj listopadskoj suboti. Međutim, kako sve ima svoje nuspojave, ovo nije bila iznimka. Kod određenog broja ljudi javili su se poremećaji sna, pad koncentracije, povećan broj nesreća, naročito u prvim danima promjena. Poremećen je i ljudski biološki sat (tzv. cirkadijski ritam) koji je regulirao kad čovjek treba spavati, a kad se buditi. Sve ovo brzo je natjeralo određene zemlje da ukinu ovu praksu, a današnje moderne tehnologije sve manje ovise o njoj.

Europska unija je 2018. godine pokrenula raspravu o ovom problemu. No,bez uspjeha. Naime, iako je Europa relativno mali kontinent, onim zapadnijim državama više odgovara zimsko, a istočnim ljetno vrijeme. EU nije sklona dijeljenju kontinenta na više vremenskih zona, iz više razloga. Sve rasprave i debate oko ovoga privremeno je obustavila pandemja coronavirusa 2020. godine. 

Autoru ovih redaka puno je prihvatljivije ljetno računanje vremena. U modernije vrijeme način i bioritam života su se promijenili, kasnije se ide spavati, nešto kasnije počinje radno vrijeme, pa je i ustajanje kod mnogih kasnije. Što to znači za Hrvatsku? Geografska pozicija Hrvatske (ipak u jugoistočnoj Europi) ide u prilog ljetnom vremenu. Ne znam baš da li bi bili sretni na zimskom vremenu gledati svanuće oko 3:30 sati ujutro za vrijeme ljetnog solsticija i najdužih dana. Možda bi bilo lakše izdržati jedan sat više jutarnjeg mraka. EU je nedavno opet “iz ladice” izvukla ovaj problem. Nadamo se da će ovaj put biti složni i konačno nas postaviti, ne na ljetno ili zimsko, nego na “standardno” vrijeme, ma kakvo ono bilo i tako krenuti stopama Rusije i Islanda koji su to učinili davno prije. Čovjek je prilagodljivo biće. Naviki bi se…

Ivica Grbelja
                

Jesen i zima su nas posljednjih godina razmazile. Dugo uživamo u babljem ljetu, koje nas ne napušta čak i u prvom, ponekad i u drugom dijelu listopada. Ugodna toplina, malo svježije noći i toplo more.
Kraj rujna navodio je k tome da i početak ove jeseni neće biti iznimka. Ali vrijeme ne bi bilo vrijeme, ako nam ne bi priredilo (ne)ugodna iznenađenja. Mada su mediji već naveliko brujili o hladnom valu koji nam dolazi, malo tko je vjerovao u tako nešto, uz pitanje, “pa neće valjda?”. I eto, prevarili smo se. Već je sam početak listopada okretanje stujanja na NW i sve hladnije vrijeme dalo naslutiti da će se nešto dogoditi. Sinoptička karta namjestila se tako da bi za zimoljupce bila prava suha poslatica da je koji mjesec kasnije!
Jaka anticiklona od Skandinavije postavila je svoje središte nad Srednjom Europom s tlakom blizu 1030hpa. Imamo također “blokirani” Atlantik i ciklonalne aktivnosti u Egeju oko Grčke, s tlakom u središtu od oko 1000hpa. Po rubu anticiklonalnog polja počeo nam je pritjecati hladan zrak s istoka Europe. Razlika u tlaku bila je velika na malom prostoru, izobare zgusnute…dobitna kombinacija i za vrlo vjetrovito vrijeme.

Već 3. listopada, u nekim dijelovima zemlje temperature su bile i do 10°C niže od prosjeka, a jaka, olujna, ponegdje i orkanska bura “probijala je kosti”, do te mjere, da se i sredina zime ne bi mogla posramiti. “Iz mora uskočio sam u bundu” bila je izjava jednog čovjeka kojeg sam susreo smrzavajući se na autobusnom stajalištu! Zbog najhladnijeg početka listopada u zadnjih 15-tak godina, najviši vrhovi naše domovine našli su se tih dana pod prvim tankim snježnim pokrivačem, a pojedini gradovi bilježili su i štetu na infrastrukturi zbog jakih udara N-NE vjetra.
Odmicanjem ciklone dalje prema jugoistoku, idućih dana situacija se počela smirivati, ali zbog slabljenja, a negdje i prestanka vjetra, zabilježili smo i prve jesenje slabe mrazove i neizbježnom struganju stakala automobila.
Možda ovaj događaj ne bi mogli svrstati u udarne godišnje meteo događaje kad zbrojimo sva olujna nevremena, naplave, nažalost i štete, ali je sigurno bio vrijedan spomena.

Ivica Grbelja