Category: Uncategorized

Kolovoz 2026. bio je mjesec u kojem su rekordi padali “šakom i kapom” – i na kopnu i na moru. Dok je Hrvatska bilježila najdulji toplinski val otkad se prati, a Austrija svoju najvišu ikad izmjerenu temperaturu, globalno je ocean 22. kolovoza dosegnuo najtopliji dan u povijesti mjerenja. I to usred jeseni sjeverne polutke na pragu, u doba godine kada bi trebao biti nešto hladniji. U pozadini se pojačava El Niño koji bi mogao postati najjači zabilježeni od 1950. Uz sve to, mjesec je donio i dvije velike tehničke novosti. Europa je lansirala drugi satelit treće generacije Meteosata, a Google DeepMind objavio je vrlo obećavajući rad o AI prognozi tropskih ciklona.

🌍 Vrijeme u regiji

• Toplinski val koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza bio je najdulji i s najvećim prostornim zahvaćanjem ovog ljeta. U Rijeci je oboren državni rekord trajanja toplinskog vala. 20 uzastopnih dana, što je više od dotad najduljeg razdoblja od 17 dana iz Knina u kolovozu 2003. Novi rekordi trajanja zabilježeni su na šest od osam analiziranih glavnih postaja. Split-Marjan 19, Knin 18, Dubrovnik 17, Gospić 15 i Zagreb-Maksimir 10 dana. Više detalja u DHMZ-ovom izvješću: (DHMZ).

• Prema službenoj ocjeni mjeseca kolovoz je u Hrvatskoj bio ekstremno topao na cijelom području, osim u Varaždinu, Pazinu i Kninu, gdje je bio vrlo topao. Odstupanja srednje temperature zraka od normale 1991.–2020. kretala su se od 2,8 °C u Makarskoj do 4,7 °C na Puntijarki. Oborina je bila vrlo neujednačena, od svega 0,2 % u odnosu na normalu u Makarskoj (0,1 mm) do 189,7 % na Rabu (108,3 mm). Vrlo sušni uvjeti zabilježeni su na istoku zemlje te u Sisku i Karlovcu, a jedino je Rab svrtan u kišnu kategoriju (DHMZ).
• Vrućina i suša ostavile su trag i u požarnoj sezoni. Sredinom kolovoza niz velikih požara zahvatio je Dalmaciju. Prema operativnim izvješćima nedležnih službi, požar kod Omiša i Lokve Rogoznice zahvatio je oko tisuću hektara trave, niskog raslinja i borove šume. Na Pelješcu je izgorjelo oko 500 hektara, a na Braču kod Pučišća 292 ha u višednevnom požaru koji je trajao od 13. do 19. kolovoza. Od početka godine do 10. kolovoza zabilježeno je 8832 požara i 9646 opožarenih hektara, oko 75 % više nego u istom razdoblju 2025. (Hrvatska vatrogasna zajednica).
• Austrija je 5. kolovoza zabilježila novu najvišu ikad izmjerenu temperaturu: 41,2 °C u Bad Deutsch-Altenburgu, čime je prvi put prijeđena granica od 41 °C. Ljeto 2026. bilo je ondje najtoplije otkad postoje mjerenja, 2,6 °C iznad prosjeka 1991.–2020. odnosno 4,4 °C iznad 1961.–1990.; godišnji temperaturni rekord zabilježen je na 103 postaje, a rekord broja vrućih dana s 30 °C ili više na njih 157. Ljetna količina oborine bila je među pet najnižih od 1858. (GeoSphere Austria).
• Suša i vrućina vladale su i istočno od Hrvatske. Vodostaj Dunava kod Bezdana u Srbiji pao je 2. kolovoza na −159 cm, ispod povijesnog minimuma od −143 cm zabilježenog davne 1909. godine. Sve to uz temperature do 40 °C, a kolovoz je u Srbiji bio i najtopliji u povijesti mjerenja (Vreme, prema RHMZ-u).

🌐 Globalno vrijeme i klima

• Dnevni globalni prosjek temperature površine mora dosegnuo je 22. kolovoza 21,1 °C i nadmašio dotadašnji rekord od 21,09 °C iz ožujka 2024. Neobičan je koliko i sama vrijednost trenutak u kojem je pao: globalna temperatura mora inače kulminira u ožujku i travnju, nakon ljeta južne polutke, nakon čega se smanjuje prema ljetu i jeseni sjeverne polutke. Dosadašnja najviša kolovoška vrijednost iznosila je 20,98 °C iz 2023. Copernicus rekord pripisuje kombinaciji dugotrajnog zagrijavanja oceana i El Niña koji se razvija, uz napomenu da se broj dana s morskim toplinskim valom (razdobljem neuobičajeno tople površine mora) u svijetu više nego utrostručio od početka 1990-ih (Copernicus C3S).
• Sam El Niño u kolovozu je osjetno ojačao. NOAA-in Climate Prediction Center u objavi od 13. kolovoza navodi da je vjerojatnost vrlo jakog događaja tijekom jeseni i zime 2026./27. veća od 90 %, uz srpanjske vrijednosti od 1,4 °C u području Niño-3.4, 1,7 °C u Niño-3 i 2,9 °C u Niño-1+2 te podpovršinske anomalije do 10,0 °C u dubini. Za razdoblje od listopada do prosinca daje se 69 % vjerojatnosti za povijesni događaj, jači od svih zabilježenih od 1950. (NOAA CPC).
• Jedna od najvidljivijih posljedica jačanja El Niña bila je mirna atlantska sezona po pitanju tropskih ciklona. Do kraja kolovoza na Atlantiku je zabilježeno pet tropskih oluja i nijedan tropski ciklon, iako je prosječan datum prvog tropskog ciklona 27. srpnja. Rekord za najkasniji prvi TC je 11. rujna. CPC je 6. kolovoza revidirao prognozu naniže, na 7 do 13 imenovanih tropskih oluja, 2 do 6 tropska ciklona i 0 do 2 jaka tropska ciklona, uz 75 % vjerojatnosti ispodprosječne sezone. Razlog ispodprosječnoj sezoni je jače vertikalno smicanje vjetra od normalne i suh silazni zrak nad glavnom razvojnom regijom, što je uobičajena posljedica jakog El Niña (NOAA CPC).
• Polovica teritorija Europske unije i UK bila je u srpnju pod sušom, od čega je 9 % bilo na razini upozorenja na sušne uvjete. U iznimno sušnim godinama 2018. i 2022. taj je udio bio 54 % odnosno 60 %. Suša se u srpnju i kolovozu dodatno pojačala pa su Loira, Po, Rajna i Dunav pali na rekordno niske vodostaje. Do 5. kolovoza u EU je u požarima izgorjelo 505.683 ha, znatno više od 379.392 ha u istom razdoblju 2025. (Zajednički istraživački centar).
• Na polovima je kolovoz bio manje dramatičan, ali ne i posve običan. Prosječna površina arktičkog morskog leda iznosila je 5,56 milijuna km², što je sedma najniža vrijednost u periodu mjerenja putem satelita. Na Antarktici je prosjek pokrivenosti ledom za kolovoz bio 16,46 milijuna km², a primjerice usred zime (južne hemisfere), preciznije između 8. i 14. kolovoza, površina pod ledom je pala za 310.000 km², u doba godine kada bi led trebao rasti (NSIDC).
• Prema podacima reanalize ERA5, ovo je bio najtopliji kolovoz u do sad (u nizu kojeg pokriva ERA5), oko 1,65 °C iznad predindustrijske razine i otprilike 0,14 °C iznad rekorda iz 2024. Službeni mjesečni bilten Copernicusa za kolovoz u trenutku pisanja još nije bio objavljen. Satelitski niz UAH v6.1 daje pritom nešto ali ne bitno drugačiju sliku i kolovoz svrstava na drugo mjesto, iza 2024., uz izraženo zagrijavanje tropa koje se pripisuje jačanju El Niña (UAH v6.1).

🖥️ NWP i AI modeli

• Google DeepMind objavio je 6. kolovoza u Natureu rad o operativnoj AI prognozi tropskih ciklona i istodobno otvorio programski kod i model weights. Prema priopćenju trodnevna je prognoza sada točna koliko je prije bila dvodnevna, što daje više od 24 sata dodatnog vremena za upozorenja o tropskim ciklonima. Pogreška položaja TC s horizontom od 3 dana iznosi oko 100 km, a pogreška prognoze intenziteta oko 11 čvorova. Model radi na gruboj rezoluciji od oko 28 km, ali generira ansambl od tisuću članova u manje od jedne minute tijekom inferencije. Američki Nacionalni centar za uragane koristio ga je već tijekom sezone 2025. (Nature).
• Njemačka služba DWD objavila je opis modela AICON, svojega globalnog AI modela koji je u produkciji od 2. ožujka 2026. Model radi na gridu od 13 km s trosatnim korakom (kao i deterministički globalni ICON). Detalje je moguće pročitati u radu koji je zasad preprint (arXiv).
• NOAA-in eksperimentalni Nested-EAGLE nastoji objediniti kratkoročnu i srednjoročnu prognozu. Globalni model na 0,25° dobiva ugniježđeno spuštanje skale na 6 km nad kontinentalnim SAD-om. Pokazuje se, da ima osjetno manju pogrešku prizemnih varijabli od GFS-a i HRRR-a. U količini oborine ipak zaostaje za HRRR-om zbog determinističkog treniranja, ali na duljim rokovima ima manje greške. I ovo je preprint, s detaljima na linku (arXiv).
• Sljedeća inačica modela AIFS dobiva statičko polje urbanih zona u svakoj točki mreže, pa se usporedbom prognoza s tim poljima i bez njega može izolirati naučeni urbani signal. Pokazuje se da on iznosi oko 0,3–0,45 °C zagrijavanja u središtima gradova (ECMWF).
• Baš u mjesecu u kojem su europske rijeke padale na rekordne minimume stigao i AIFL, ECMWF-ov model globalne prognoze protoka rijeka koji uči izravno iz izmjerenih podataka i pogreški stvarnih operativnih meteoroloških prognoza. Mreža je trenirana na 40 godina reanalize ERA5-Land za više od 18.000 riječnih slivova. Na dvije tisuće slivova koja imaju mjerenja protoka, ovaj model postiže medijan Kling-Gupta efikasnosti 0,66 (ECMWF).
• Uz toliko novih modela sve je važnije pitanje kako ih uopće uspoređivati, pa je WMO pokrenuo “WP-MIP”, što je prvi projekt međuusporedbe fizikalno-dinamičkih, AI i hibridnih modela prognoze. Cilj je središnja baza prognoza koja omogućuje kontroliranu usporedbu modela, a motiv je otvoreno pitanje daju li današnji AI modeli fizikalno konzistentne prognoze cijelog niza traženih polja u svim uvjetima, a ne samo dobre srednje ocjene vještine (BAMS).

🛰️ Satelit i radar

• Drugi satelit treće generacije Meteosata “poletio” je 27. kolovoza u raketom Ariane 6 iz Francuske Gvajane. MTG-I2 će preuzeti EUMETSAT-ov servis brzog snimanja nad Europom i sjevernom Afrikom s osvježavanjem slike svake 2,5 minute. To je dvostruko češće od podataka prethodne generacije. I sve to uz četiri kanala visoke rezolucije, do 500 m. Zajedno s Meteosatom-12 i sonderom MTG-S1 iz srpnja 2025. ovaj satelit čini prvu punu operativnu MTG konstelaciju (ESA, EUMETSAT).
• Koliko se iz tog istog satelita može izvući i bez pomoći modela, pokazuje rad u kojem neuronska mreža izvlači profile temperature i vlage u troposferi izravno iz svih 16 kanala instrumenta, bez prognostičkih polja kao ulaza. Time se izbjegava uobičajena ovisnost operativnih algoritama o numeričkom modelu. Provjereno radiosondažama, temperatura pokazuje bias manji od 0,4 K i prosječnu pogrešku u iznosu 1,5–1,9 K. Rad je preprint (arXiv).
• Krajem kolovoza u operativnu je službu ušao i mikrovalni sonder na prvom satelitu druge generacije Metop, koji iz polarne orbite daje profile temperature i vlage te podatke o oborini, morskom ledu i snježnom pokrivaču. Zbog mikrovalnog područja skeniranja, sve funkcionira i kroz naoblaku koju inače optički i infracrveni instrumenti ne “probijaju” (EUMETSAT).
• Kako će izgledati nasljednik te mikrovalne serije, daje nagovijestiti Arctic Weather Satellite, lansiran 2024. kao pokazatelj koncepta za buduću konstelaciju malih satelita pod operativnim nazivom EPS-Sterna. Rad daje ocjenu njegovih podatka i asimilaciju u regionalnom modelu AROME-Arctic za srpanj i prosinac 2025. (QJRMS).
• Činjenica je da satelit ponegdje mora zamijeniti radar; NetNCC je jednostavan model koji iz triju uzastopnih infracrvenih slika Meteosata druge generacije predviđa vjerojatnost pojave konvektivnih jezgri za rokove od 1 do 6 sati. Zamišljen je za upotrebu u područjima bez pokrivenosti radarskom mrežom i bez velikih računalnih resursa, gdje je satelitsko motrenje jedina praktična osnova za rano upozoravanje na oluje (QJRMS).

📄 Znanstveni radovi

• Analiza više od 10 tisuća mjernih postaja u svijetu za razdoblje 1951.–2020., pokazuje da se trendovi oborine i riječnog protoka razilaze na 27 % lokacija. 40 % ima opadajući protok unatoč rastu oborine, a razilaženje raste sa aridnošću klime. Više detalja u objavljenom radu (Geophysical Research Letters).
• Usporedba izvješća o nevremenima, podataka o munjama i reanalize ERA5 za Europu, Australiju, Južnu Ameriku i SAD pokazuje da su termodinamički parametri najbolji pokazatelji pojave tuče i olujnog vjetra u toplom dijelu godine, a kinematički najpouzdaniji za jačinu oluje, osobito za tornada. Za tuču je najkorisniji parametar sloj smicanja vjetra između otprilike 1 i 4 km visine, za razliku od tornada, kod kojih je najvažnije smicanje na malim visinama iznad tla (BAMS).
• Koliko spuštanje skale (downscaling, prijenos grubih globalnih projekcija na finiju regionalnu mrežu) doista pomaže, provjereno je sustavno za Europu. Statistički spušteni i bias-korigirani produkti daju bolji rezultat nego globalni model korišten za forsiranje i to za srednju i ekstremnu temperaturu te za srednju količinu oborine, dok su poboljšanja za ekstremnu oborinu osjetno slabiji (npj Climate and Atmospheric Science).
• Fizikalna razdioba trendova snježnih oborina za razdoblje 1983.–2023. pokazuje da pad količine oborine u obliku snijega, u većini snježnih područja ne proizlazi iz manjka oborine, nego iz zatopljenjem izazvanog prelaska iz snijega u kišu. Najosjetljivija su područja blizu granice kiša–snijeg, u skladu sa sustavnim podizanjem snježne granice, a rezultat je postojan i u reanalizi ERA5 i u satelitskom produktu GPCP (Geophysical Research Letters).

Meteocentar 3.6.0 donosi dvije potpuno nove prognoze: prognoza za cestovnu rutu i prognoza za razinu mora uz niz manjih poboljšanja i popravaka. Velik dio njih nastao je iz Vaših prijava i prijedloga, na čemu Vam hvala.

PROGNOZA ZA CESTOVNU RUTU

Odaberite polazište, odredište i vrijeme polaska. Aplikacija izračuna najbolju rutu poput prave cestovne navigacije, te procijeni gdje ćete i kada biti na ruti. Naime, razlika u odnosu na gledanje prognoze za polazište pa onda za odredište nije mala; ako krenete u 15 h i vozite četiri sata, prognoza za odredište u 15 h nije ono što ćete zateći tamo, niti će biti prognoza na pola puta.

Dakle, po proračunu same rute, aplikacija šalje zahtjev za meteo podacima po njoj, prema očekivanom vremenu prolaska kroz pojedinu međutočku i vraća vam povratne informacije u tablici međutočki.

• Besplatno: do 5 međutočaka na ruti, ravnomjerno raspoređenih po udaljenosti.
• Premium: međutočke do svakih 5 km gustoće i omogućeno je traženje loših uvjeta duž cijele rute, a ne samo u prikazanim točkama.

Rutu računa openrouteservice na temelju OpenStreetMap podataka, a prognozu, naravno, daje naš servis meteoapi.eu.

U Meteocentar je ugrađena samo osnovna funkcionalnost cestovne navigacije. Nema mogućnosti prilagodbe rute po fiksnim međutočkama, vizualne prezenacije, praćenja vozila po ruti itd., već funkcija služi više kao pomoć pri planiranju putovanja – trebate li staviti lance u prtljažnik, ili odgoditi put zbog orkanske bure, i slično. Paralelno, koristeći istu naprednu tehnologiju, u Meteo centru radimo na drugoj aplikaciji koja će biti potpuno rješenje cestovne meteo-navigacije.

RAZINA MORA

Za obalne lokacije stiže satna prognoza razine mora u centimetrima, u tablici i na grafovima, tj. prognoza plime i oseke. “Nula” je dugogodišnji prosjek razine mora te lokacije, pa pozitivna vrijednost znači razinu mora iznad prosjeka, a negativna ispod njega.

Vrijednost sadrži i astronomsku plimu i meteorološki doprinos, računate zajedno u istom modelu. Od meteo efekata, ključna je inverzna barometarska relacija koja govori da za svakih 1 hPa promjene tlaka zraka, razina mora se promijeni za 1 centimetar. Uz to, i vjetar igra bitnu ulogu; npr. pri jugu, razina mora u sjevernom Jadranu značajno raste. Uslijed amfidromijske točke u sredini Jadrana, raspon plime pada oko srednje Dalmacije, na dvadesetak do tridesetak centimetara u Splitu, a raste prema sjeveru, gdje u Kvarneru i Tršćanskom zaljevu doseže gotovo metar. Svi ovi efekti su pokriveni našim podacima.

Osim ovih efekata svaki bazen ima i svoj seš (prirodnu rezonanciju bazena), što nije pokriveno proračunom.

PREMIUM NOVOSTI

Premium se sada lijepo vidi: zaglavlje i izbornik nose zlatnu oznaku, a zaslon pretplate nabraja sve što pretplata uključuje. To je naš znak zahvale za Vašu podršku, svakog jutra kad pogledate aplikaciju.

Nova realna Premium pogodnost se odnosi na cestovno rutiranje -gušće međutočke i traženje loših uvjeta u prognozi za rutu. Premium korisnik može zatražiti prognozu za do svakih 5 kilometara puta i maksimum 200 međutočaka, dok besplatna verzija daje do 5 međutočaka na ruti. Uz povećanje hardverskih performansi na kojem radimo, ovaj limit za Premium korisnike bit će još podignut.

RADAR

• Kontrolna traka je sad niža za četvrtinu, pa je više vidljive karte na ekranu. Wuhuu!
• Dodana je mogućnost ručnog osvježavanje snimaka pa sad više nema one situacije gdje gledate u podatke stare 10 minuta i ne znate da li nisu osvježeni jer je aplikacija “zapela” ili ih stvarno još nema na serveru. Onda kad podaci stvarno kasne više nego je normalno, vrijeme snimke oboji se crveno i to je pravi trenutak da pokušate ručno osvježavanje.

OBAVIJESTI

Obavijesti (primljene notifikacije) se sada prikazuju i dok je aplikacija otvorena. Dosad su u tom slučaju znale proći nezapaženo. To je naročito bitno ako imate konfigurirane obavijesti prognoze kao Premium korisnik, te vam ona sad više ne može “promaknuti”.

PROGNOZA I TABLICA

• Vjerojatnost oborine je sada odmah vidljiva u tablici (ranije je bilo potrebno eksplicitno uključiti tu opciju u Postavkama). Ako vam vjerojatnost smeta, isključite ju, ali smatramo da je vrlo koristan podatak kojeg i većina drugih sličnih proizvoda daje, pa smo promijenili postavku.
• Uz raspon temperature na početnom zaslonu stoji “upitnik” koji kad ga tapnete objašnjava zašto prikazujemo raspon, a ne jedan broj. To je nekima bilo zbunjujuće dosad, pa smo uveli to objašnjenje. Naime, ne prikazujemo trenutačnu temperaturu jer je najbliža mjerna postaja obično predaleko da bi opisala mjesto na kojem stojite, a prognozu ne želimo prikazivati kao mjerenje. Stoga dajemo iskreni podatak iza kojeg možemo stajati – prognozirani raspon za sljedećih 6 sati. Nakon što jednom pogledate objašnjenje na “upitniku”, on se više ne prikazuje.
• Spremljene lokacije su sada ponuđene odmah pri traženju lokacije u tablici, grafu ili na početnoj strani.
• Nova postavka omogućuje da aplijkacija zapamti lokaciju koju ste gledali pri zatvaranju, te otvara aplikaciju na istoj toj lokaciji.

POPRAVCI

• Podaci prognoze se sami vraćaju nakon povratka Internet veze i jasno vam kaže kad ste izvan mreže. Ovo rješava povremene poruke “Nije moguće prikazati podatke” i slične.
• Početna stranica se više ne “preslaguje” dok se aplikacija otvara već ostaje konzistentan po pitanju elemenata.
• Decimalni brojevi se prikazuju sa zarezom na hrvatskom jeziku.
• I još mnogo poliranja kroz cijelu aplikaciju.

Ažuriranje 3.6.0 je dostupno na Google Play i App Storeu. Prijave eventualnih problema i prijedloge šaljite nam na meteocentar@gmail.com.

Srpanj 2026. bio je mjesec suše na kopnu (koja se nastavila i intenzivirala i kroz prvu polovicu kolovoza!) i neobično “šćigastog” Jadrana. Dok su rijeke u istočnoj Hrvatskoj i velikom dijelu Europe spuštale vodostaj prema povijesnim minimumima, a zapadna Europa gorjela u požarima kakve Španjolska i Francuska dosad nisu zabilježile, Jadran je u samo osam dana doživio tri dana s meteotsunamijima. Uz samo vrijeme, mjesec je donio i tihu promjenu u motrenju i prognozi: prvi europski geostacionarni infracrveni sonder pušten je korisnicima, a ECMWF je objavio kako se strojno naučena prognoza gradi kao zajednička europska infrastruktura.

🌍 Vrijeme u regiji

• U noći s 15. na 16. srpnja, u Starom Gradu na Hvaru more je u nekoliko minuta preplavilo rivu, a u danima koji su slijedili slični su se slučajevi ponovili na još nekoliko mjesta na našoj obali. S obzirom da se da se meteotsunami na Jadranu obično pojavi jednom godišnje ili rjeđe, tri takva dana unutar osam dana su izrazito neuobičajena. O fizici same pojave pisali smo u zasebnom tekstu na ovom blogu.

• Prema službenoj ocjeni mjeseca srpanj je u Hrvatskoj bio vrlo topao: odstupanje srednje temperature zraka od normale 1991.–2020. išlo je od +0,7 °C u Varaždinu do +2,2 °C na Puntijarki i Zavižanu. Oborina je pritom bila krajnje neujednačena; od 13,2 % normale u Rijeci (8,7 mm) do 190,2 % na Split-Marjanu (46,8 mm). Iz tog proizlazi da je bilo ekstremno sušno u Zagrebu i na Puntijarki, a kišno kod Gospića, Knina, Šibenika i Splita (DHMZ).
• Dugotrajan manjak oborine pokazao se i u rijekama: Dunav u Batini bio je 142 dana, odnosno dvije trećine dosadašnjeg dijela godine, ispod praga hidrološke suše (stanja u kojem protoci i razine voda padnu dovoljno nisko nakon duljeg manjka oborine). DHMZ navodi da su brojne europske rijeke od sredine srpnja imale vrlo niske protoke vode. Apsolutni minimumi pali su na samom prijelazu u kolovoz: Drava kod Osijeka 1. kolovoza na −192 cm, 20 cm ispod minimuma iz 2022., i Dunav u Batini 3. kolovoza na −142 cm (DHMZ). Početkom kolovoza vodstaji su se nastavili snižavati.
• Sjever Italije pogodio je 19. i 20. srpnja niz nevremena. U pokrajini Ferrara padala su zrna tuče do 9 cm u promjeru koja su uništavala automobile, krovove i nasade, a u Milanu je zbog olujnog vjetra, munja i tuče prekinut koncert uz ozlijeđene posjetitelje (The Local Italy). Isti tekst podsjeća na studiju iz Nature Geosciencea u prosincu 2025. prema kojoj se pojava vrlo velike tuče, ona preko 5 cm, nigdje u svijetu ne intenzivira brže nego upravo u sjevernoj Italiji, čime to područje staje bok-uz-bok s američkim tučonosnim regijama.

🌐 Globalno vrijeme i klima

• Zapadnu Europu obilježili su požari izvan dosad zabilježenih razmjera. Požar kod Ávile 22. i 23. srpnja; s oko 50.000 ha postao je najveći zabilježeni požar u povijesti Španjolske, a spojena vatrena fronta zapadno od Madrida dosegla je 77.000 ha do 24. srpnja. U Francuskoj je do kraja srpnja izgorjelo više od 90.000 ha, od čega preko 42.000 ha u jednom požaru u Girondi. Mediji su 25. srpnja dojavili pojavu pirokumulonimbusa (grmljavinski oblak koji energiju za uzlaznu struju crpi iz topline samog požara), što je prvi takav dokumentirani slučaj u Francuskoj (NASA Earth Observatory).
• Brza atribucijska analiza objavljena 30. srpnja stavlja te požare u klimatski kontekst. Proizlazi da su u središnjoj Španjolskoj požarni uvjeti barem 20 puta vjerojatniji nego u preindustrijskoj klimi i za 42 % intenzivniji, a u jugozapadnoj Francuskoj barem dvostruko vjerojatniji i za 46 % intenzivniji. Korištena metoda je nestacionarna GEV razdioba (razdioba ekstremnih vrijednosti čiji parametri ovise o globalnoj temperaturi) primijenjena na sedmodnevni kumulativ požarnog indeksa DSR (World Weather Attribution). Ovo upućuje na nužnu potrebu za značajnim unaprijeđivanjem vatrogasnog sustava svih sredozemnih država, uključujući Hrvatsku i to što je prije moguće.
• Za nastavak godine bitna je i najava iz WMO-ove mjesečne sezonske obavijesti, koju je DHMZ prenio 31. srpnja: El Niño se zadnjih mjeseci konstantno pojačava i prognoze govore da će nastaviti jačati i dalje. Ansambl više modela vodećih prognostičkih centara upućuje, navodi se, na prosječne sezonske anomalije temperature površine mora koje će narasti na 3 °C u praćenim El-Nino regijama (DHMZ / WMO).

🖥️ NWP i AI modeli

• ECMWF je 14. srpnja detaljnije predstavio svoj Machine Learning Project, međunarodnu suradnju pokrenutu 2024. u kojoj sudjeluje 17 nacionalnih meteoroloških službi, pod vodstvom norveške i švicarske službe te u okviru EUMETNET-ova programa E-AI. Okosnica je Anemoi, otvoreni programski okvir za pripremu skupova podataka, treniranje modela i inferenciju (pokretanje već naučenog modela na novim podacima), iz kojeg su izrasli operativni AIFS, njemački AICON i norveški Bris (ECMWF).
• Na istom kolosijeku je i prototip AIFS-TC, u kojem drugi, zaseban model uči kakve pogreške AIFS obično čini u prognozi intenziteta tropske ciklone i onda predviđa korekciju te prognoze. Sustav je demonstriran na uraganu Fausto u istočnom Pacifiku, na prognozama AIFS Single i AIFS ENS od 20. srpnja u 00 UTC; sam opis objavljen je početkom kolovoza (ECMWF).
• Koliko takvi modeli vrijede u ekstremnim meteorološkim uvjeetima, ispituje preprint koji uspoređuje šest AI modela (Pangu-Weather, FuXi, ArchesWeather, AIFS, GraphCast i Aurora) s fizikalnim i statističkim referencama na rokovima od 10 do 15 dana. Nekoliko ih dostiže ili nadmašuje fizikalne prognoze u izračunima za prizemnu temperaturu, ali većina ipak podcjenjuje vrhove ekstremne vrućine. Dinamički IFS (standardni NWP model) i dalje prepoznaje veći dio ekstremnih događaja od svih AI modela. Problem AI modela je premala količina podataka ekstremnog vremena za treniranje modela. Naime, ono što AI model nije još “vidio” iz povijesnih podataka tijekom treniranja, ne može ni replicirati u fazi inferencije. Primjerice, ako se u nekoj regiji nikad nije javila temperatura od 50°C, AI model ju nije u mogućnosti prognozirati jer nije imao iz čega “naučiti” o takvim uvjetima. S druge strane, klasičan fizikalno-dinamički model atmosfere s time nema problem. Rad je preprint i još nije prošao recenziju (arXiv).
• Drugi preprint prilazi istoj temi kroz fizikalnu konzistentnost: autori zrcale ili rotiraju planetu po zemljopisnoj dužini odnosno širini, uz dosljedno prilagođene rubne uvjete i forsiranja. Klasični modeli opće cirkulacije takav svijet simuliraju uz samu pogrešku zaokruživanja, dok GraphCast i NeuralGCM ove testove ne prolaze (arXiv).

🛰️ Satelit i radar

• MTG-S1, lansiran 1. srpnja 2025., dovršio je provjeru u geostacionarnoj orbiti i 2. srpnja premješten je na radnu poziciju na 0° zemljopisne dužine te predan EUMETSAT-u u operativni rad. Pre-operativni podaci njegova infracrvenog sondera (instrumenta koji iz izmjerenog zračenja rekonstruira vertikalni profil temperature i vlage) pušteni su svim korisnicima 30. srpnja. IRS snima oko 2000 valnih dužina u termalnom infracrvenom dijelu spektra svakih 30 minuta i prvi je takav instrument u GEO orbiti nad Europom (EUMETSAT).
• Drugi satelit iste serije dobio je datum lansiranja: Arianespace je 20. srpnja objavio da MTG-I2 polazi 27. kolovoza 2026. raketom Ariane 62 u misiji VA270, četvrtom letu Ariane 6 ove godine i prvom u geostacionarnu prijelaznu orbitu (Arianespace).
• Da nova generacija Meteosata nosi mjerljivu korist i izvan prognoze nevremena, pokazuje preprint koji spaja snimke MSG/SEVIRI i MTG/FCI različitih rezolucija u konvolucijsku mrežu za procjenu prizemnog Sunčeva zračenja svakih 10 minuta nad Estonijom. Hibridni model znatno je nadmašio onaj samo sa starijim SEVIRI-jem u oblačnim uvjetima, a uspoređen je i s fizikalnim satelitskim produktom SARAH-3; rezultati su zasad preprint (arXiv).

📄 Znanstveni radovi

• U mjesecu u kojem se Jadran triput “uzdigao izvan reda”, zgodno je stigao i rad koji brusi samu teoriju. Klasično Proudmanovo rješenje za forsirani dugi val ide u beskonačnost kad se brzina poremećaja tlaka izjednači s brzinom dugog vala (Froudeov broj F = 1), što je fizikalno neodrživo. Novi nelinearni izvod u prvom redu vraća Proudmanovo rješenje, a u drugom daje konačan iznos i pri rezonanciji; nelinearna advekcija znatno potiskuje pojačanje, a pri F = 1 rješenje se račva u dvije grane, što se u nelinearnim sustavima povezuje s kaosom. I ovaj rad je za sad preprint (arXiv).

Ivan Toman

Meteocentar verzije 3.5.0 je jedno od najvećih ažuriranja do sad. Ova verzija donosi iznimne novine – od izbora razine detalja u sučelju, preko niza novih funkcija, prijavu u korisnički račun za integraciju pretplate s meteoadriatic.net portalom, te niz sitnih izmjena i poboljšanja u postojećim prikazima i funkcijama. Mnoge novosti rezultat su Vaših ideja, želja i recenzija i na tome vam srdačno hvala! Slijedi opis promjena.

Način rada: Jednostavni i Pro

Aplikacija sada radi u dva načina. Način birate u Postavke > Način rada.

• Jednostavni prikazuje prognozu, radar i obavijesti. Skriva napredne grafove, dodatne kolone tablice, radarsku analizu (ćelije, vektore, kupe, tuču), konvekciju i karte, uključujući i pripadajuće stavke u Postavkama.
• Pro prikazuje sve funkcije i odgovara dosadašnjem ponašanju aplikacije (preporučen mod za sve “napredne” korisnike).

Prebacivanje između načina ne mijenja vaše postavke, nego samo skriva dio sučelja. Povratkom u Pro vraćate istu konfiguraciju koju ste imali. Postojeći korisnici nakon ažuriranja ostaju u Pro načinu te ga mogu manualno promijeniti u postavkama, a novi korisnici biraju način već pri prvom pokretanju.

Konvektivni izgledi – po uzoru na ESTOFEX

Regionalna kartica na početnom zaslonu dobila je četvrti sloj, uz vrijeme, vjetar i temperaturu – konvekciju.

Prikaz pokriva šestosatna razdoblja. Žuto osjenčana područja označavaju vjerojatnost pojave grmljavine u radijusu od 40 km: svjetložuto 10 posto i više, tamnožuto – 50 posto i više. Linije Razina 1, 2 i 3 označavaju rastuću vjerojatnost organiziranih ili intenzivnijih olujnih sustava (engl. severe convective storms).

Izgledi su rezultat naše modelske obrade, temeljeni su na radovima ESTOFEXa i ESSLa i ne predstavljaju službeno upozorenje. Službena upozorenja preuzimamo iz MeteoAlarma i prikazujemo ih u izvornom obliku na početnom zaslonu.

Oborina (radar)

Nova stranica u izborniku prikazuje akumuliranu oborinu prema radaru, po satima i po danima unatrag, za područje pokriveno radarskom mrežom DHMZ-a.

Vrijednosti su gruba procjena izvedena iz radarske jeke, a ne mjerenje kišomjerom. Stvarne količine na tlu mogu odstupati, u pravilu s podcjenjivanjem kod jakih konvektivnih pljuskova i precjenjivanjem kod rosulje. Oznaka ◐ uz vrijednost označava da za taj sat ili dan nedostaje dio radarskih snimki, pa je zbroj nepotpun.

Radar

Na karti radara je dodano dugme Analiza. Jedan tap skriva sve analitičke slojeve odjednom, ponovni dodir ih vraća. Postavka je privremena i ne mijenja vaše trajne postavke u Postavke > Radar.

Pri manjim razinama uvećanja aplikacija odsad automatski prorjeđuje oznake slabijih ćelija, uz zadržavanje jačih i izoliranih. Time se smanjuje preklapanje oznaka i nečitkost karte na manjem zoomu.

Obala i državne granice sada se iscrtavaju iznad radarske jeke, s bijelim rubom radi kontrasta, pa ostaju čitljive i preko područja s jakim odjekom. (Ne)prozirnost jeke i dalje podešavate u Postavke > Radar.

Grafovi

Grafovi sada ispravno primjenjuju vaše odabrane mjerne jedinice. Vjetar i udari prikazuju se u odabranoj jedinici za brzinu vjetra, a temperatura, rosište, temperatura vlažnog termometra i temperatura na 850 hPa u odabranoj jedinici za temperaturu.

Ispravljeno je vertikalno poravnanje grafova. Grafovi bez desne osi bili su širi od onih s desnom osi, zbog čega isti sat nije bio na istoj horizontalnoj poziciji u svim grafovima. Sada svi grafovi imaju jednaku širinu područja crtanja.

Pri prikazu jednog dana dodana je pomoćna mreža na svaka tri sata za lakšu orijentaciju.

Obavijesti i zvuk notifikacije

Na Androidu obavijesti su razvrstane u dvije skupine po pitanju zvuka dolazne notifikacije: regionalne obavijesti te obavijesti o prognozi i olujama. Zvuk notifikacija se podešava zasebno po skupini, u sistemskim postavkama. Do njih vodi Postavke obavijesti > Zvuk obavijesti i odabir skupine. Aplikacija ne donosi vlastite tonove, nego koristi sistemske tonove već dostupne na uređaju. Na iOS-u sustav ne dopušta odabir po skupini, pa nažalost ova funkcija ne radi na iPhoneu.

Kad stigne nova obavijest, na ikoni izbornika sad se prikazuje crvena oznaka koja znači da imate nepročitane obavijesti u popisu. Na popisu obavijesti događaji koji više nisu aktivni odsad se prikazuju u odijeljenoj sekciji na dnu.

Česta pitanja

U izborniku je dodana stranica s odgovorima na najčešća pitanja, podijeljena na prognozu, radar, obavijesti te aplikaciju i Premium. Dostupan je na svim podržanim jezicima.

Račun i prijava

Odjeljak Račun u Postavkama sada je vidljiv svim korisnicima (ranije: samo administratorima), a prijava je moguća na tri različita načina: email adresom i lozinkom, s Googleom na oba sustava, te s Appleom na iPhoneu i iPadu. Portal meteoadriatic.net podržava iste načine, pa se na oba mjesta prijavljujete jednako. Naime, portal od sad traži pretplatu za pristup naprednim funkcijama i dijelu produkata modela – nepopularan ali nužan potez uslijed ekstremnog poskupljenja infrastrukture za modele i serviranje produkata te podršku same aplikacije. Pretplata koju kupite za Premium funkcije aplikacije, vrijedi na webu, i obratno.

Prijava i dalje nije obavezna i aplikacija u cijelosti radi bez nje. Račun služi tome da pretplata i postavke ne ovise o jednom uređaju i sustavu: uz njega su vezane postavke, spremljene lokacije i Premium pretplata.

Za jednu email adresu postoji jedan račun. Ako ste ga otvorili Googleom, prijava Appleom ili lozinkom za istu adresu neće raditi, i obrnuto. Aplikacija će to i reći. Zbog zaštite privatnosti ne može vam reći koji je način bio, pa ako se ne sjećate, javite nam se. Ili jednostavno probajte se prijaviti drugim načinom.

Gdje se kupuje Premium

Premium pretplatu moguće je kupiti na dva različita mjesta, mjesečno ili godišnje. U aplikaciji, pod Menu > Premium, gdje naplata ide preko Google Playa ili App Storea. Drugo mjesto je na webu, na portalu meteoadriatic.net, gdje uz Premium u aplikaciji dobivate i pristup modelskim podacima na portalu. Kako je već spomenuto, jedna pretplata pokriva i aplikaciju i web. Premium je vezan uz račun, a ne uz uređaj, pa se nakon prijave otključa sam – bez obzira koliko imate uređaja + web pristup.

U aplikaciji Premium otključava naprednu radarsku analizu, munje i sistemske push obavijesti. Tijekom promotivnih razdoblja sve je otključano za sve korisnike, pa kupnja tada nije potrebna.

Ostalo

Prekidači kroz aplikaciju zamijenjeni su ujednačenim prikazom sa stanjem označenim bojom i položajem, bez tekstualnih oznaka. Pravila privatnosti i uvjeti korištenja su osvježeni s obzirom na nove funkcije, račun i tijesnu povezanost s portalom.

Dostupnost

Ažuriranje 3.5.0 je dostupno na Google Play i App Storeu. Prijave eventualnih problema i prijedloge šaljite na meteocentar@gmail.com.

1) Radar je nepregledan, što da radim?

Po defaultu, uključeni su gotovo svi elementi prikaza analize radarske slike. Ako vam je prikaz nepregledan, molimo vas da idete u Postavke, otvorite sekciju Radar, i isključite sve elemente koje ne želite da budu prikazani.

2) Na radarskom prikazu se slabo vidi podloga (obala, otoci, mjesta)

Postavke, sekcija Radar, smanjiti “Neprozirnost jeke”.

3) Zašto je vjerojatnost grmljavine nekad veća nego vjerojatnost kiše u istom trenutku?

Vjerojatnost grmljavine je kalibrirana po standardu pojave munja unutar 40 kilometara od pojedine točke (otprilike udaljenost s koje jasno vidite munju i čujete grmljavinu). U uvjetima lokalnih pljuskova s grmljavinom, često je veća šansa da će se pojaviti takva situacija u vašoj okolici nego da će na vašoj lokaciji pasti kiša.

4) Što su postotci prikazani na početnoj stranici u sekciji “Sutra” i u “Izgledima”?

Vjerojatnost oborine.

5) Što je CPA i TCPA u radaru?

CPA = Closest Point of Approach – najmanja udaljenost na koju bi vam detektirana olujna ćelija došla, ako nastavi gibanje u istom smjeru. TCPA = Time to Closest Point of Approach – koliko je preostalo vremena do najbližeg prilaza ćelije

6) Zašto su neki vektori olujnih ćelija crveni a ostali su crni?

Crveni su oni kojima je proračunat CPA i TCPA na vašu lokaciju unutar postavljenih limita (konfigurabilno u Menu > Postavke obavijesti > Radarske obavijesti). Moguće je ugasiti opciju: Menu > Postavke > Radar > Visualno naglasi približavajuće oluje.

7) Aplikacija šalje puno notifikacija, kako da to smanjim?

Menu > Postavke obavijesti, konfigurirajte po želji tri grupe obavijesti (notifikacija).

8) Aplikacija mi ne šalje nikakve obavijesti iako sam ih konfigurirao.

Potrebno je dati dopuštenje aplikaciji (Notification permissions) za slanje obavijesti (sistemsko, u Android/iOS podešavanjima).

9) Aplikacija je prekompleksna, ništa ne razumijem

Cilj nam je napraviti profesionalni alat koji može pružiti sve potrebne meteo informacije, ali to je napravilo produkt dosta kompleksnim. Od verzije 3.5 postojat će “Osnovni” i “Pro” način rada, koje ćete birati po želji. U osnovnom, napredne funkcije, stručniji grafovi, itd. bit će skriveni, a ostat će vidljivo samo ono što razumiju svi.

10) Odakle dolaze podaci?

Prognozirani parametri: meteoapi.eu servis koji radi vrlo slično američkom sustavu National Blend of Models. Sustav je u vlasništvu i razvijen u potpunosti unutar Meteo centra. Radarski podaci dolaze od DHMZ. Podaci o munjama dolaze sa Meteosat MTG L1 satelita. Službena upozorenja o opasnom vremenu dolaze iz Meteoalarm servisa.

11) Tablica mi se ne pomiče kroz dane na swipe potez, zašto?

Ako je uključen veći broj kolona nego što stane u širinu ekrana, ova funkcija je onemogućena, a potez lijevo-desno vam pokazuje ostatak tablice koji ne stane na ekran. Dane tad možete mijenjati tipkama iznad tablice. Prikazane kolone možete birati: Menu > Postavke > Stupci.

12) Kako da kupim Premium pretplatu?

Molimo vas da sačekate da završi promotivni period, a tad: Menu > Premium, pa pratite upute.

13) Koje su Premium funkcije?

Napredna radarska analiza (vektori, nowcasting, proračuni gibanja…) i sistemske push notifikacije (radarske obavijesti o pribižavajućoj oluji i obavijesti prognoze po korisnički definiranim parametrima). Sve ostalo je besplatno.

14) Koje područje pokriva aplikacija s podacima?

36.6°N do 54.4°N zemljopisne širine i 2°W do 29°E zemljopisne dužine. Izvan tog područja aplikacija u ovom trenutku ne podržava prikaz prognoze. Dodatno na to, radarski podaci su pokriveni samo radarima DHMZ, ograničeni na područje 42.0°N do 46.9°N i 12.1°E do 20.5°E. Stvarna pokrivenost unutar područja zavisi o aktivnim radarima u nekom trenutku, na što nemamo utjecaj. Krajnji jugozapadni kut tog područja – nad Apeninima, izvan je dometa svih radara.

U srijedu poslijepodne, 15. srpnja, nad sjevernom se Italijom razvio superćelijski grmljavinski sustav koji je mjestimice nosio i tuču promjera do 8 cm, a navečer je prešao na sjeverni i dio srednjeg Jadrana uz postupno slabljenje. Uz orkanske udare vjetra do 32 m/s na Lošinju i u Istri, srušena stabla u Zadru i nekoliko nasukanih i prevrnutih plovila, oluja je za sobom ostavila i mnogo rjeđi događaj; meteotsunami.

Upečatljive scene stigle su najprije iz Staroga Grada na Hvaru. Prema svjedočenjima prisutnih, oko 23 sata more se u svega nekoliko minuta izdiglo više od 30 cm, prelilo preko rive i prodrlo do prvih vrata kuća i konoba, a zatim se naglo spustilo na oko 60 cm ispod normalne razine, toliko da su brodice u luci dodirivale dno. Na Kornatima je, prema dostupnim snimkama, more nahrupilo u konobu punu gostiju; u kadrovima se vidi kako voda u samo minutu-dvije preplavljuje terasu do visine koljena. Sličnih je dojava, manjih razmjera, bilo duž obale od Istre do srednjodalmatinskih otoka.

Klasičan tsunami nastaje kad potres, klizište ili erupcija naglo pomakne golemu masu vode. Meteotsunami s druge strane, pokreću brzi poremećaji atmosferskog tlaka i/ili vjetra koji prate olujne sustave. Rezultat je fizikalno slična pojava: val na otvorenom moru velike valne duljine, koji se dolaskom na plićinu ponaša jednako kao seizmički tsunami.

Pojava nije nova ni bezimena: na Balearima je zovu rissaga, na Siciliji marrobbio, u Japanu abiki, a u našim mjestima koja je otprije poznaju – šćiga. Novo je samo to što posljednjih petnaestak godina, otkako su mreže mareografa (mjerača razine mora) dovoljno guste, a njihova mjerenja dovoljno česta, znamo precizno rekonstruirati kako nastaje.

Najčešći okidač: nagli skok tlaka zraka

More se ponaša poput goleme vage za tlak zraka iznad njega. Naime, kad tlak nad nekim područjem padne, more se ondje malo izdigne; kad poraste, more se spusti. To zovemo obrnutim barometarskim učinkom. Razina mora prilagođava se tako da težina vodenog stupca uravnoteži višak ili manjak težine zraka iznad njega. Iz te ravnoteže slijedi faktor pretvorbe: vertikalni pomak razine mora (amplituda) jednak je promjeni tlaka podijeljenoj s umnoškom gustoće morske vode i ubrzanja sile teže:

Uvrstimo li ρ ≈ 1025 kg/m³ i g ≈ 9,81 m/s², ispada da promjena tlaka od 1 hPa (100 Pa) pomakne razinu mora za otprilike 1 cm.

Grmljavinski sustavi poput opisanog s početka teksta, “nose” sa sobom nagle poremećaje tlaka. Skok tlaka od nekoliko hektopaskala u svega desetak minuta, često u obliku atmosferskih težinskih valova (valova u zraku koji putuju uz olujni sustav), nije neuobičajen. Prema spomenutom faktoru pretvorbe od 1 cm po 1 hPa, takav bi skok, sam za sebe, mogao podići ili spustiti more za jedva nekoliko centimetara. Ipak, u Starom Gradu smo imali gotovo metar ukupnog raspona. Pa odakle onda ostatak?

Ostatak dolazi iz rezonancije. I to cijelog lanca rezonancija koje se nadovezuju jedna na drugu. Nekoliko centimetara početnog poremećaja uvećava se u svakom koraku, a Jadran je stjecajem geografskih okolnosti, za svaki od tih koraka gotovo idealno “pogođen”. Da vidimo redom.

Prvo pojačanje amplitude: Proudmanova rezonancija

Dugi valovi u moru (to su oni čija je valna duljina mnogo veća od dubine) putuju brzinom koja ovisi samo o dubini i pritom vrijedi

gdje je c brzina propagacije vala u horizontalnom smjeru, g ubrzanje sile teže, a H dubina mora. Nad dnom dubokim 50 m takav se val giba brzinom od oko 22 m/s, dakle blizu 80 km/h.

Sad pretpostavimo situaciju u kojoj atmosferski poremećaj u tlaku putuje nad morem točno tom istom brzinom. Val kojega je poremećaj stvorio uvijek je na istom mjestu relativno u odnosu na poremećaj tlaka, tj. putuju zajedno kilometar za kilometrom i atmosfera tim cijelim putem predaje energiju istom valnom brijegu. Val zato ne ostaje na svojih par centimetara, nego raste sa svakim prijeđenim kilometrom. Taj mehanizam matematički je opisao Joseph Proudman još daleke 1929., pa ga zovemo Proudmanova rezonancija.

Ali zašto val pritom raste, umjesto da se uspostavi spomenuta ravnoteža 1 cm za 1 hPa? Mirujuća ciklona s, primjerice, 20 hPa nižim tlakom od okolice, izdigne more pod sobom za dvadesetak centimetara i na tome ostane. Konveksna površina mora pod ciklonom uravnoteži razliku tlaka i vertikalno gibanje prestane. Time prestaje i svaki daljnji prijenos energije, koliko god dugo ciklona stajala na istom mjestu. Slično se recimo ponaša opruga na koju djelujete stalnom silom; stlači se za određeni iznos i dalje miruje.

Atmosferski poremećaj koji se giba brzinom i smjerom dugog vala, naprotiv, takvu ravnotežu nikada ne može postići. Budući da putuje točno “u korak” s valom, neprestano se nalazi nad istim dijelom valnog profila. Poremećaj pritišće površinu točno tamo gdje se ona i sama spušta valnim gibanjem, a rasterećuje je ondje gdje se diže. Sila je, dakle, trajno u fazi s brzinom površine, pa je rad u svakom trenutku pozitivan i doprinosi se zbrajaju koherentno. Amplituda vala raste linearno s prijeđenim putem. Ako se brzine razlikuju, poremećaj klizi po valu, energiju čas dodaje, čas oduzima, i amplifikacije nema. Zbog toga je poklapanje brzina (rezonancijski uvjet) presudno. Ovo forsirano rješenje ima amplitudu koja iznosi

gdje je statička amplituda obrnuto-barometarski pomak razine za isti poremećaj tlaka (tj. onaj 1 cm / 1 hPa), U brzina poremećaja, a c brzina dugog vala. Za U → c amplituda divergira, a rast tada ograničavaju samo trenje i konačna duljina puta.

Jadran je iznimno povoljno smješten za ove procese. Grmljavinski sustavi koji nam stižu iz Padske nizine tipično se premještaju brzinom od 20–30 m/s. Otvoreni srednji Jadran dubok je pretežno 50–100 m, što daje brzinu dugog vala od otprilike 22 do 31 m/s. Vrijednosti se, dakle, gotovo savršeno podudaraju. Oluja koja se iz sjeverne Italije giba na jugoistok preko Jadrana često putuje upravo onom brzinom kojom se ispod nje giba vodeni val kojeg je sama stvorila. Što je prijeđeni put dulji (a od Istre do Hvara ima preko 200 km mora), to je konačna amplituda vala veća.

Drugo pojačanje amplitude: Plićina i efekt lijevka

Kad tako pojačani val s otvorenog mora naiđe na plićinu pred obalom, vrijedi isto pravilo kao za svaki tsunami: brzina mu pada, a visina raste, jer se isti tok energije prenosi kroz sve plići stupac vode. Prema Greenovu zakonu amplituda pritom raste sa smanjenjem dubine kao

Obala u obliku sužavajućeg zaljeva (lijevka) taj učinak dodatno pojačava. Val koji uđe u uvalu koja se sužava ponaša se kao voda u lijevku, energija mu se koncentrira na sve manji poprečni presjek, pa amplituda dodatno raste.

OK, ovo je bilo jednostavnije od Proudmanove rezonancije. No ako sad mislite da je fizikalna pozadina ovdje gotova, niste u pravu. Jer, imamo još jedan, izuzetno bitan efekt:

Treće pojačanje amplitude: Seš i rezonancija uvale

Posljednji i najvažniji korak događa se u samoj uvali. Svaka zatvorena ili poluzatvorena vodena masa (zaljev, luka, pa i kada u kojoj se kupate) ima svoj prirodni ritam njihanja. Gurnete li vodu u kadi, ona će se ljuljati naprijed-natrag točno određenim “taktom” koji ovisi o duljini i dubini kade. To stojno njihanje (stojni val!) u moru zovemo seš (franc. seiche). Prirodni period tog njihanja određuju dimenzije bazena: za uvalu otvorenu na jednom kraju iznosi približno

(Merianova formula), gdje je L duljina, a H prosječna dubina uvale.

Primjerice, osnovni jadranski seš ima period od 21 sat; sjeverni Jadran ima svoj seš s periodom od 8,2 sata, seš Riječkog zaljeva ima period 2 sata, luka Ploče 30 minuta, Vela Luka 15 minuta, a seš luke Zadar (Jazine) ima period od 4 minute.

Sam po sebi seš nema neke preizražene efekte, iako ih mareografi bilježe svakodnevno. No, ova rezonancija bazena postaje “tempirana bomba” ako izvana stigne val čiji je period blizu prirodnog perioda uvale. Tada svaki novi valni brijeg potakne njihanje u točno odgovarajućem trenutku (zamislite npr. kao da ljuljačku gurate u pravom taktu, ne trebate gurati snažno već samo dobro pogoditi tajming). Amplituda tad raste iz njihaja u njihaj. Seš se iz neprimjetnog decimetarskog ljuljanja pretvori u meteotsunami, a more u nekoliko minuta preplavi rivu, pa se ubrzo povuče daleko ispod razine uobičajene oseke i tako ukrug.

Upravo zato meteotsunami ne pogađa obalu ravnomjerno, nego se događa na uvijek karakterističnim mjestima. Najčešći je u dugačkim, uskim i plitkim uvalama, u pravilu otvorenim prema zapadu ili sjeverozapadu (smjeru nailaska najčešćih poremećaja), čiji prirodni period pada u raspon perioda dolaznih valova. Starogradski zaljev (duboko usječen u Hvar, dug, uzak i plitak, otvoren prema zapadu) udžbenički je primjer takve “ugođene” uvale, i zato se šćiga ondje pojavljuje uvijek iznova, dok u susjednim uvalama razina mora jedva zatitra.

Meteotsunami nastaje kad se istodobno ispune tri uvjeta: skok tlaka koji se giba brzinom dugog vala (Proudmanov uvjet), dovoljno dug put pojačavanja nad morem odgovarajuće dubine i uvala čiji je prirodni period blizu perioda dolaznog vala. Svaki korak pojačava prethodni, a na Jadranu su ljeti nerijetko ispunjena sva tri.

Od Vele Luke 1978. do danas

Opisani događaj iz srpnja 2026. bio je razmjerno blag. Najsnažniji zabilježeni jadranski meteotsunami dogodio se 21. lipnja 1978. u Veloj Luci na Korčuli: toga je jutra more, bez ikakva nevremena na mjestu događaja, u luci osciliralo s rasponom koji je prema rekonstrukcijama dosezao oko 6 m, valovi su nosili brodove preko rive i prouzročili golemu štetu u mjestu. Desetljećima se govorilo o “plimnom valu”, a danas znamo da je i to bio meteotsunami, ekstremno pojačan opisanim slijedom idealno pogođenih rezonancija. Slične su, manje epizode od tada zabilježene diljem obale, a među mjestima koja se u literaturi ponavljaju su, uz Velu Luku, upravo Starogradski zaljev, Vrboska, Mali Ston, Rijeka dubrovačka, Ist, pokoje uvale na Kornatima, itd.

Zanimljivo je i da su meteotsunamiji često vezani upravo uz ovo doba godine. Analize jadranskih i sredozemnih događaja pokazuju da se velika većina jakih epizoda događa od lipnja do rujna, u vremenskim situacijama koje se gotovo uvijek javljaju s meteotsunamijima: jugozapadno visinsko strujanje koje preko Sredozemlja donosi topao i suh zrak u srednjim slojevima atmosfere, nestabilnost na visini koja rađa olujne sustave, i sloj zraka koji poput valovoda dopušta poremećajima tlaka da putuju stotinama kilometara bez slabljenja. U lipnju 2014., primjerice, ista je sinoptička situacija u nekoliko dana izazvala niz meteotsunamija od Baleara preko Jadrana do Crnog mora.

Može li se meteotsunami prognozirati?

Donekle da i s vremenom sve bolje. Sastojci recepta za meteotsunami su poznati: dan s izraženim jugozapadnim visinskim strujanjem, nestabilnost koja pogoduje razvoju organiziranih grmljavinskih sustava nad sjevernom Italijom ili Jadranom, i putanja tih sustava duž Jadrana. Kad se to troje složi, uvjeti za meteotsunami su većim dijelom prisutni i takve se situacije danas prepoznaju već u prognostičkim modelima. Ono što se zasad ne može reći je koja će konkretna uvala i u kojoj mjeri stradati. To naime ovisi o detaljima (točnoj brzini i smjeru pojedine olujne ćelije, obliku skoka tlaka, fazi u kojoj val uđe u uvalu), a koji su na granici ili ispod razlučivosti današnjih modela te više u sferi pseudoslučajnosti nego determinizma.

Zato se razvijaju namjenski sustavi upozorenja koji uz modele koriste i mreže mikrobarografa (osjetljivih mjerača tlaka koji hvataju upravo one skokove od nekoliko hektopaskala) te brzih mareografa duž obale. Kad instrumenti u Istri registriraju karakterističan poremećaj koji putuje prema jugoistoku, srednjodalmatinske uvale dobivaju sat do dva vremenske prednosti. Hrvatska je, zahvaljujući splitskim oceanografima (Vilibić, Šepić, i drugi) čija istraživanja ove teme pripadaju samom svjetskom vrhu, među pionirima takvog pristupa.

Ivan Toman