Svake godine 05. prosinca obilježavamo Svjetski dan tla. Iako postoji 70 000 tipova tla, ono pokriva samo oko 12 % Zemljine površine. Tlo je od presudne važnosti za sve ekosustave (nevidljivi čuvari u tlu svakodnevno radeći svoj posao obrađuju hranjive tvari ). Tlo je od presudne važnosti  i za poljoprivredu s obzirom da 95 % naše hrane upravo dolazi iz tla. Ne smijemo izostaviti ni činjenicu da je tlo dom za 60 % vrsta na planeti Zemlja.  Jednostavno rečeno, bez tla ne bi bilo hrane i vode, pa tako niti života kakvog danas poznajemo.

Premda svijet tla  još uvijek nije potpuno istražen, tlo  je jedan od najpouzdanijih „meteorologa“ koji ne koristi instrumente, radare, satelite i aplikacije, ali  sve osjeća. Pamti svaki mraz, sve poplave i sunčane, lijepe i ružne dane. Ono je prvi kontakt atmosfere s našom svakodnevnicom. Nakon obilnih kiša postaje spužva,  istovremeno čuvajući vodu za biljni svijet i ublažava učinke poplava. U sušnim periodima tlo čuva i oslobađa vlagu potrebnu za život. Zato svaki sloj tla ima svoju priču, pa je uistinu temelj života, klimatski regulator i naš saveznik protiv ekstremnih vremenskih uvjeta.

Međutim, globalni problem u svijetu pa tako i u Hrvatskoj je što se tlo degradira, odnosno gubi svoju kvalitetu i funkciju uključujući plodnost, strukturu, otpornost i biološku aktivnost. Uzroci degradacije su prekomjerna obrada tla, erozije, urbanizacija i industrija, klimatske promjene i salinizacija. Posljedice su vrlo ozbiljne i tiču se svakog od nas. Dolazi do smanjenjivanja poljoprivrednih prinosa i sigurnosti hrane, kao i povećane ranjivost na klimatske katastrofe.

Da bi tlo preživjelo mogu pomoći tehnologija, inovacije u poljoprivredi i održive prakse. Isto tako, svaka naša odluka o sadnji, dodavanju organske tvari, pametnom korištenju vode (navodnjavanju), te čuvanje od zagađenja i zbrinjavanje otpada može pomoći. Ako želimo da tlo bude u budućnosti i dalje plodno, te spremno izdržati padaline, sunce i vjetrove s kojima čestice njegove prašine putuju kilometrima daleko, krajnje je vrijeme da se svi po tom pitanju educiramo i primjenjujemo znanje u svom ponašanju.  Najnovije studije navode da je do sada  degradirano  40 % tla. Stoga čuvajmo tlo, jer upravo budućnost čovjeka ovisi o tome kako se odnosimo prema njemu. Dok je živo tlo preživjeti će i ljudi.

Ivica Grbelja

Od Kariba do Dolomita, od Islanda do zapadnog Pacifika, priroda nas je i ove jeseni podsjetila na svoju snagu i nepredvidivost. U ovom pregledu donosimo najznačajnije vremenske događaje iz svijeta koji su obilježili posljednje mjesece.

Uragan Melissa: Povijesna katastrofa za Jamajku

Kad govorimo o najrazornijim atlantskim uraganima, imena poput Mitch, Matthew, Maria i Milton već su postala sinonimi za devastaciju. Sada im se pridružuje još jedno ime na slovo M – Melissa.

Ovaj snažni uragan započeo je svoj put kao jedan od tipičnih afričkih istočnih valova – atmosferskih poremećaja koji se formiraju iznad afričkog kontinenta i putuju prema zapadu preko Atlantika. Mnogi od ovih valova nikad ne prerastu u tropske oluje, no Melissa je bila drugačija.

Do 21. listopada sustav je ojačao u tropsku oluju južno od Haitija i Dominikanske Republike. U početku je Melissa imala problema s “organizacijom” zbog jakog zapadnog smicanja vjetra – pojave koja “naginje” oluju i sprječava njezin vertikalni razvoj. No do 25. listopada uvjeti su se promijenili.

S temperaturama mora od 30 do 31°C i velikom količinom toplinske energije u oceanu, Melissa je dobila idealne uvjete za brzo jačanje. Do 27. listopada postala je treći uragan kategorije 5 te sezone – čineći 2025. godinu jedinom u povijesti s tri uragana najviše kategorije (rekord iz 2005. s četiri takva uragana ostao je netaknut, ali i nedostižan za većinu sezona).

Što čini uragan kategorije 5?

Za one manje upućene u meteorološku terminologiju, Saffir-Simpsonova ljestvica klasificira uragane u pet kategorija prema brzini vjetra. Kategorija 5, najviša na ljestvici, označava uragane s prosječnim vjetrovima bržim od 252 km/h.

Rekordan landfall

Dana 28. listopada oko 17:00 UTC, Melissa je središtem izašla na kopno blizu mjesta New Hope na Jamajci sa prosječnim vjetrovima od nevjerojatnih 160 čvorova (oko 296 km/h) i središnjim tlakom od samo 892 hPa. Time je izjednačila rekord najintenzivnijeg atlantskog uragana koji se ikad “iskrcao” na kopno – rekord koji je do tada držao zloglasni uragan “Labor Day” iz 1935. godine.

Zanimljivo je da Melissa nije prošla kroz eyewall replacement cycle – proces tijekom kojeg oko uragana privremeno oslabi dok se formira novi, veći zid oka. Ovaj izostanak omogućio joj je da zadrži punu snagu sve do udara u kopno.

Sonda ispuštena u južni zid oka Melisse zabilježila je maksimalni vjetar od 219 čvorova (oko 405 km/h) – najvišu vrijednost ikad izmjerenu takvim instrumentom. Također je moguće da je Melissa postavila rekord u broju munja, s vrhuncem od 699 izboja u minuti, premda će konačne brojke biti poznate tek nakon detaljne analize Nacionalnog centra za uragane (NHC).

Posljedice za Jamajku su katastrofalne: brojne žrtve, uništena infrastruktura i poplave koje će pogođenim zajednicama trebati mjeseci, ako ne i godine, za oporavak.

Island: Komarci i rekordni listopadski snijeg

U potpunom kontrastu s “tropskom furijom”, Island nas je iznenadio vijestima iz sasvim drugog spektra – otkrićem komaraca i rekordnim snijegom.

Island je dugo bio jedno od rijetkih mjesta na Zemlji bez komaraca. Unatoč bezbrojnim močvarama i barama koje inače privlače ove insekte, hladna klima otoka držala ih je podalje. No s Arktikom koji se zagrijava gotovo četiri puta brže od globalnog prosjeka, uvjeti se mijenjaju.

Nedavno je na Islandu otkrivena vrsta komarca otporna na hladnoću, sposobna preživjeti zime skrivajući se u podrumima i stajama. Za sada ovi pridošlice ne predstavljaju zdravstvenu prijetnju jer nisu poznati kao prenosioci virusa poput Zike.

No samo nekoliko dana nakon otkrića komaraca, Island je “zatrpan” rekordnim listopadskim snijegom. Reykjavik je do podneva 28. listopada zabilježio visinu od 27 cm snijega, što je potaknulo izdavanje narančastih upozorenja za glavni grad i okolicu. Posljednji put kad je u listopadu palo toliko snijega u islandskoj prijestolnici bila je davna 1921. godina.

Jesenska klackalica na Pirenejskom poluotoku

Pirenejski poluotok doživio je u listopadu pravi meteorološki rollercoaster – od razornih poplava do rekordnih vrućina.

Oluja Alice

Kao prva imenovana oluja sezone za jugozapadnu Europu, Alice je donijela obilne kiše i olujne vjetrove istočnoj Španjolskoj. Španjolska meteorološka agencija AEMET izdala je crvena upozorenja za dijelove Valencije, gdje je palo do 160 mm kiše u samo 24 sata. Poplave su preplavile ulice Katalonije, odnoseći automobile u blatnim bujicama. Na Balearima je nakratko obustavljeno prometovanje na aerodromu Ibiza zbog poplavljenih pista.

Kasni toplinski val

No listopad nije bio samo kišovit. Krajem mjeseca jug poluotoka zahvatio je toplinski val s rekordnim temperaturama. Alicante je zabilježio najtopliju listopadsku noć u povijesti mjerenja – minimalna temperatura nije pala ispod 22,4°C. Dnevne temperature u Manilvi (Malaga) dosegle su 36,6°C, samo 1,5°C ispod apsolutnog španjolskog rekorda za listopad.

Gibraltar je 24. listopada dosegao 31,0°C – najtopliji listopadski dan od 1997. godine, s prosječnom mjesečnom temperaturom 2,2°C iznad normale za razdoblje 1991.–2020.

Nestabilni vrhovi Dolomita

Visoko u talijanskim Dolomitima, otapanje permafrosta pretvara nekad stabilne planinske vrhove u tempirane opasnosti.

Permafrost – trajno smrznuto tlo koje služi kao prirodno “ljepilo” držeći stijene na mjestu – ubrzano se topi pod utjecajem rastućih temperatura. Snimke dronom nedavno su otkrile širenje pukotina na mjestima gdje je led nekad čvrsto povezivao stijenje.

Ljeti 2025. godine evakuirano je gotovo 100 turista nakon niza odrona u području Brenta Dolomita. Ponovljeni ciklusi smrzavanja i odmrzavanja otvaraju nove pukotine i slabe planinske stijene, što rezultira sve češćim lavinama i klizištima.

Za Dolomite ovakve promjene znače dramatično preoblikovanje njihovih kultnih planinskih vrhova i sve veće rizike za zajednice i posjetitelje koji o njima ovise.

Sezone tajfuna na sjeverozapadnom Pacifiku

Dok je Atlantik bio zaokupljen Melissom, sjeverozapadni Pacifik proživljavao je vlastitu dramatičnu sezonu tajfuna. Do vremena pisanja originalnog članka, 27 sustava doseglo je status imenovane oluje.

Tajfun Ragasa

Ragasa je u rujnu stigla kao devetnaesta imenovana oluja sezone i prva koja je premašila kategoriju 3. Dosegla je status supertajfuna kategorije 5, sa prosječnim vjetrovima od 145 čvorova i središnjim tlakom od 905 hPa.

Ragasa je prouzročila velike štete prelazeći Filipine i Tajvan prije udara u južnu Kinu. Prilikom slabljenja prešla je preko Hong Konga i sjevernog Vijetnama, prisiljavajući Hong Kong da podigne upozorenje na tajfun na razinu 10 – maksimalnu razinu – što je uzrokovalo obustavu svih letova na 36 sati. Poplave su na nekim mjestima dosegle prozore drugog kata, dok su plimni valovi opustošili obalne zajednice.

Kalmaegi i Fung-wong

Krajem sezone tajfuni Kalmaegi i Fung-wong donijeli su svježi podsjetnik koliko kasni sustavi mogu biti razorni. Kalmaegi je kao oluja kategorije 3 prešla središnje Filipine s vjetrovima od 80 čvorova, čupajući krovove s kuća dok su obilne kiše pretvarale ceste u rijeke.

Poplave opisane kao najgore u desetljećima usmrtile su najmanje 188 ljudi na Filipinima. Dok je Kalmaegi harala Vijetnamom (gdje je poginulo dodatnih 5 osoba), Fung-wong je već nanosila nova razaranja Filipinima, samo nekoliko dana nakon devastacije koju je iza sebe ostavila oluja Kalmaegi.

Iako su dugoročne prognoze predviđale “skoro normalnu” sezonu 2025., ovi događaji pokazuju kako prosjeci mogu maskirati ekstreme.

Novosti iz svijeta numeričke meteorologije: ECMWF Cycle 50r1

Za nas koji se bavimo vremenskim prognozama, značajna je vijest da ECMWF (Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze) planira implementaciju novog ciklusa svog IFS (Integrated Forecast System) – Cycle 50r1 – u prvom tromjesečju 2026. godine.

Ova nadogradnja donosi brojne promjene koje će poboljšati kvalitetu prognoza:

• Bolja reprezentacija morskog leda i oceanske dinamike uvođenjem modela NEMO4-SI3
• Unaprijeđena asimilacija podataka za bolju inicijalizaciju modela
• Poboljšana parametrizacija konvekcije – ovo će biti najuočljivija promjena za većinu korisnika

Trenutačno se u ECMWF modelu konvektivna oborina nerealistično nakuplja duž obalnih linija jer model ne može pravilno simulirati njezino pomicanje u kopno. U novom ciklusu dio ove oborine obrađivat će se parameterizacijskom shemom oblaka gdje se može realistično pomicati i isparavati.

---

Izvor: Harris, D. i Hutin, Z. (2025). Weather news. Weather, 80(12), 398–399. Royal Meteorological Society.

Ivan Toman

Vinova loza u doba klimatskih promjena: što nam govori hrvatska znanost?

Kada će se dogoditi sljedeća berba Graševine? I hoće li ta berba uopće nalikovat onima kakve pamtimo? Nova doktorska disertacija baca svjetlo na izazove koji čekaju hrvatsko vinogradarstvo.

---

Već su naši djedovi i bake znali da je vino „tekuća povijest” — u svakoj čaši grožđe priča priču o tlu, suncu i kiši jedne konkretne godine. No posljednjih desetljeća ta se priča ubrzano mijenja. Berbe koje su se nekada odvijale krajem rujna danas nerijetko počinju već sredinom kolovoza. Vinova loza, ta osjetljiva i plemenita biljka koja prati čovječanstvo tisućama godina, postaje sve izloženija ekstremnim vremenskim uvjetima.

Upravo tom problematikom bavio se dr. sc. Branimir Omazić u svojoj doktorskoj disertaciji obranjenoj krajem 2023. godine, čiji rezultati bacaju novo svjetlo na sadašnje stanje i budućnost hrvatskog vinogradarstva.

Termometar u vinogradu: što nam brojke govore

Da bismo razumjeli što se događa s vinovom lozom, prvo moramo razumjeti što se događa s klimom. Omazić je analizirao podatke s 80 meteoroloških postaja diljem Hrvatske u razdoblju od 1961. do 2020. godine — gotovo šest desetljeća kontinuiranih mjerenja.

Rezultati su nedvosmisleni: temperatura zraka raste, i to posebno intenzivno od kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća. No ono što možda iznenađuje jest da trend nije bio linearan. Šezdesete i sedamdesete godine prošlog stoljeća zapravo su bile razdoblje blagog zahlađenja — znanstvenici to povezuju s fenomenom globalnog zatamnjenja uzrokovanog industrijskim onečišćenjem. Tek od osamdesetih, a posebno od devedesetih, krivulja je krenula strmo uzlazno.

Za vinogradare ta „suha” statistika ima vrlo konkretne posljedice. U istraživanju je korišteno pet bioklimatskih indeksa — svojevrsnih „mjernih instrumenata” prilagođenih upravo potrebama vinogradarstva. Među njima se ističe Winklerov indeks koji mjeri akumuliranu toplinu tijekom vegetacijske sezone. U Dalmaciji je 1994. godine prvi put zabilježena vrijednost iznad 2700 °C jedinica, što odgovara kategoriji „pretoplo” za klasično vinogradarstvo. Do 2018. godine jedna je postaja premašila čak 3000 °C jedinica.

Jednako zabrinjavajući signal dolazi iz tzv. indeksa suhoće koji pokazuje sve veći deficit dostupne vode u tlu, naročito na jugu Hrvatske. Vinova loza jest razmjerno otporna na sušu, no i njezina izdržljivost ima granice.

Četiri sorte pod povećalom

U središtu Omazićeva istraživanja bile su četiri sorte koje čine oko 70 posto ukupne hrvatske proizvodnje vina. Dvije bijele — Graševina i Chardonnay — i dvije crne — Merlot i Plavac mali. Graševina i Plavac mali pritom su autohtone hrvatske sorte s dugom tradicijom uzgoja, dok su Chardonnay i Merlot „pridošlice” koje su se izvrsno prilagodile našim podnebljima.

Za svaku od ovih sorti praćene su četiri ključne fenološke faze: pupanje, cvatnja, šara (trenutak kada bobice počinju mijenjati boju i omekšavati) te berba. I kod svih se uočava isti trend — sve se događa ranije nego nekad.

Najdramatičniji pomaci zabilježeni su upravo kod pupanja i berbe. Na pojedinim lokacijama trend doseže i 15 dana ranijeg pupanja u samo desetljeću. Za berbu su pomaci ponegdje još izraženiji, premda valja napomenuti da na vrijeme berbe utječe i ljudska odluka, ne samo fiziologija biljke.

Korišteni računalni modeli

Jedna od najvažnijih inovacija u ovom istraživanju bila je primjena sofisticiranih računalnih modela za predviđanje fenoloških faza. Omazić je razvio četiri statistička modela i po prvi put u Hrvatskoj testirao biodinamički model STICS (Simulateur mulTIdisciplinaire pour les Cultures Standard), francuski sustav koji se koristi diljem Europe.

Modeli temeljeni na akumulaciji topline — dakle, oni koji računaju koliko „toplih dana” treba proći da bi biljka prešla u sljedeću fazu razvoja — pokazali su se najtočnijima. Model STICS dao je izvrsne rezultate za bijele sorte, dok je kod crnih, posebice kod Plavca malog, odstupanje bilo nešto veće. To ne iznenađuje jer su autohtone sorte često „tvrdoglavije” i manje predvidljive — upravo ta genetska posebnost čini ih tako vrijednima.

Kombinacijom ovih modela s projekcijama regionalnih klimatskih modela EURO-CORDEX dobivene su procjene za budućnost. I te procjene daju povoda za zabrinutost.

Dvije opasnosti na obzoru

Projekcije za kraj ovog stoljeća otkrivaju dva glavna izazova s kojima će se hrvatski vinogradari morati suočiti.

Prvi izazov: mraz u proljeće. Paradoksalno, upravo globalno zatopljenje povećava rizik od štete uzrokovane mrazom. Kako? Mehanizam je zapravo logičan: više temperature uzrokuju ranije pupanje — u kontinentalnoj Hrvatskoj ono bi se moglo pomaknuti čak prema početku ožujka. No datumi posljednjeg proljetnog mraza neće se pomaknuti u istoj mjeri. Drugim riječima, mladi, osjetljivi pupovi pojavit će se ranije, dok će opasnost od mraza ostati gotovo jednako dugo prisutna. Istraživanje predviđa da će se posljednji dan s mrazom u kontinentalnoj Hrvatskoj pomaknuti tek oko 10 dana ranije, dok će pomak pupanja biti znatno veći. Ovakve situacije s proljetnim mrazevima koji dolaze nakon početka vegetacije, zadnjih se godina viđaju vrlo često na našem području.

Drugi izazov: vruća dozrijevanja. Pomicanje šare prema kraju srpnja i početku kolovoza znači da će najvažnije razdoblje u životu grožđa — od šare do berbe — u cijelosti protjecati usred najvrućeg dijela godine. Za kvalitetu vina to ima dalekosežne posljedice. Visoke temperature ubrzavaju nakupljanje šećera, ali istovremeno razgrađuju kiseline koje vinu daju svježinu i eleganciju. Rezultat mogu biti vina veće alkoholne snage, ali manjeg aromatskog bogatstva i slabije sposobnosti starenja.

Detekcija mraza: nova metoda za stare brige

Poseban doprinos disertacije predstavlja razvoj metoda za detekciju mraza. Od deset testiranih metoda, pet je bilo potpuno novo. Najuspješnijom se pokazala ona koja kombinira minimalnu temperaturu zraka od 3 °C s temperaturom rosišta ispod 0 °C. Logika je jednostavna: mraz nastaje kada se vodena para iz zraka izravno pretvara u ledene kristale, a to se događa upravo kada temperatura rosišta padne ispod ništice.

Ova metoda mogla bi pomoći vinogradarima da preciznije predvide opasne situacije i pravovremeno poduzmu zaštitne mjere — od tradicionalnog paljenja vatre u vinogradu do modernijih sustava s ventilatorima ili grijalicama.

Što mogu učiniti vinogradari?

Rezultati ovog istraživanja nisu razlog za paniku, ali jesu poziv na prilagodbu. Diljem Hrvatske već se provode projekti poput VITCLIC i CroViZone koji istražuju konkretne strategije prilagodbe — od promjene agrotehničkih mjera do mogućeg preslagivanja sortimenta.

Neke prilagodbe već su vidljive u praksi: kasnija rezidba koja odgađa pupanje, prilagođeno navodnjavanje, zelena rezidba koja smanjuje opterećenje trsa i usporava dozrijevanje. Dugoročno, moguće je da će pojedine sorte postati prikladnije za uzgoj na višim nadmorskim visinama ili u kontinentalnim područjima koja su do sada bila granična.

Za autohtone sorte poput Graševine i Plavca malog situacija je posebno delikatna. One su tijekom stoljeća evoluirale u skladu s lokalnom klimom, a brzina sadašnjih promjena nadmašuje njihovu sposobnost prirodne prilagodbe. Upravo zato je znanstveno praćenje i modeliranje od presudne važnosti — ono nam daje vrijeme da reagiramo prije nego što štete postanu nepovratne.

Zaključak: znanost u službi tradicije

Doktorska disertacija Branimira Omazića predstavlja važan doprinos razumijevanju utjecaja klimatskih promjena na hrvatsko vinogradarstvo. No njezina vrijednost nadilazi akademske okvire. U doba kada se s jedne strane suočavamo s globalnim izazovom klimatskih promjena, a s druge nastojimo očuvati bogatu vinogradarsku baštinu, ovakva istraživanja postaju most između tradicije i budućnosti.

Vinova loza nas uči strpljenju — od sadnje do prve ozbiljne berbe prolazi barem pet godina. Ta vremenska perspektiva podsjeća nas da i mi moramo razmišljati unaprijed. Rezultati ovog istraživanja jasno pokazuju da budućnost hrvatskog vinarstva ovisi o našoj sposobnosti da već danas donosimo informirane odluke.

Na kraju krajeva, vino koje ćemo piti za dvadeset godina upravo se sada sadi. I upravo zato znanost poput ove nije luksuz, nego nužnost.

---

Ovaj članak temelji se na doktorskoj disertaciji „Utjecaj ekstremnih uvjeta u atmosferi na vinovu lozu u sadašnjim i budućim klimatskim uvjetima” dr. sc. Branimira Omazića, obranjene 15. prosinca 2023. godine. Puni tekst disertacije dostupan je putem digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice.

Ivan Toman

Studeni nas je ove godine odlučio podsjetiti što znači prava kasna jesen, odnosno rana zima. Dok je prva polovica mjeseca bila obilježena stabilnijim, ali maglovitim vremenom nad kontinentom, druga polovica donijela je naglu promjenu sinoptičke situacije. Od “zaključanog” Sredozemlja do atlantskih oluja, atmosfera je sve samo ne dosadna. Donosimo najznačajnije događaje koji su obilježili meteo svijet u proteklih nekoliko tjedana.

1. Hrvatska i regija: Prvi pravi “ugriz” zime i orkanska bura

Sredina ovog tjedna (oko 20. studenog) donijela je prvu ozbiljniju zimsku ciklonu u našu regiju. Nakon neuobičajeno toplog početka mjeseca, polarni maritimni zrak spustio se sa sjeverozapada Europe, formirajući genovsku ciklonu koja se premjestila preko Jadrana.

• Snijeg u gorju: Snježna granica se u noći s utorka na srijedu naglo spustila. Zavižan je “okovan” pravim zimskim uvjetima, a snježni pokrivač zabijelio je i niža gorja – Begovo Razdolje, Delnice i Platak dobili su konkretne centimetre, stvarajući pravu zimsku idilu, ali i prometni kolaps. Pahulje su zabilježene čak i u nekim nizinama unutrašnjosti te u zaleđu Kvarnera.
• Orkanska bura: Kako to obično biva s ovakvim prodorima, barički gradijent između anticiklone na sjeverozapadu i ciklone u Jadranu rezultirao je orkanskom burom. U podvelebitskom području udari su prelazili 150 km/h, zatvarajući ključne prometnice i podsjećajući nas na snagu velebitske kraljice vjetrova te činjenicu da ulazimo u zimski period kad treba biti spreman na ovakve situacije.
• Snijeg i u Dalmaciji: U subotu, 22. studenog, premještanjem jadranske cikona na jug, hladan zrak preplavio je i Dalmaciju. Snježne oborine su zabilježene i nadomak Splita, sve do Klisa uz svega 1°C, te u mnogim drugim dijelovima Splitsko-dalmatinske županije (Dugopolje, Neorić, Aržano, Dicmo, veći dio autoceste A1 na višoj nadmorskoj visini, itd.).

2. Oluja “Claudia” potopila zapadnu Europu

Sredinom mjeseca (oko 14. studenoga), pažnja europskih meteorologa bila je usmjerena na oluju Claudia, koju je imenovao španjolski AEMET.

Ovaj sustav nije bio toliko opasan zbog vjetra, koliko zbog ogromnih količina kiše. Claudia je najprije pogodila Kanarsko otočje i zapadni dio Pirenejskog poluotoka, da bi se njezine fronte potom premjestile na sjever, donoseći obilne oborine Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U dijelovima Irske pale su mjesečne količine kiše u samo 24 sata, uzrokujući izlijevanje rijeka i poplave na već zasićenom tlu. U jugozapadnoj Francuskoj Claudia je južnim strujanjima zraka podigla temperature do 29,8°C što je ujedno i državni rekord za studeni.

3. Rekordno topao početak studenog

Prije nego što je “Claudia” stigla, veći dio Europe, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, bilježio je nevjerojatno topao početak mjeseca.

Noć s 5. na 6. studenoga (“Bonfire Night”) u Velikoj Britaniji bila je najtoplija takva noć u povijesti mjerenja, s temperaturama koje se lokalno nisu spuštale ispod 14°C – vrijednosti primjerenije ljetnim jutrima nego kasnoj jeseni. Ovaj toplinski val bio je posljedica snažnog južnog strujanja koje je “pumpalo” topao zrak s kontinenta prema sjeveru, još jednom potvrđujući trend sve toplijih jeseni.

4. Svemirsko vrijeme: Spektakl solarne oluje

Osim atmosferskih, studeni 2025. donio nam je i uzbuđenja izvan našeg planeta. Oko 11. i 12. studenoga Zemlju je pogodila serija snažnih geomagnetskih oluja uzrokovanih koronalnim izbacivanjima mase (CME) sa Sunca.

Ovaj događaj rezultirao je spektakularnim polarnim svjetlostima (aurora borealis) koje su bile vidljive puno južnije nego inače (npr. Mallorca u Španjolskoj). Iako nije bilo većih problema s tehnologijom, ovo je bio jedan od intenzivnijih događaja “svemirskog vremena” u trenutnom solarnom ciklusu, podsjećajući nas koliko smo ovisni o raspoloženju naše zvijezde.

5. Filipini na udaru tajfuna “Fung-wong”

Studeni obilježava kraj sezone tropskih ciklona na Atlantiku. No sjeverni Pacifik često ne miruje ni u studenom pa je tako bilo i ove godine. U prvoj polovici mjeseca (3.-13. studenoga), tajfun Fung-wong harao je sjevernim dijelom Filipina.

Prema izvještajima, ovo je bio jedan od većih tajfuna sezone, koji je donio ekstremne poplave i razaranja infrastrukture. Nažalost, zabilježene su i ljudske žrtve. Pojava ovako snažnih tropskih ciklona u studenom ukazuje kako se sezona tajfuna postupno produljuje prema kraju godine, a njihov maksimalni intenzitet povećava uslijed visokih temperatura oceana.

6. Klimatski kontekst: 2025. u utrci za najtopliju godinu

Globalni podaci za listopad, koji su pristigli početkom ovog mjeseca, potvrdili su da je listopad 2025. bio treći najtopliji u povijesti mjerenja. S obzirom na visoke temperature zabilježene u prvoj polovici studenog diljem sjeverne hemisfere, klimatolozi su sada gotovo sigurni da će 2025. godina završiti u top 3 najtoplije godine ikada zabilježene, nastavljajući niz vrlo toplih godina (najtoplija je bila 2024.).

Ivan Toman

Poštovani korisnici besplatne verzije,

U periodu od ponedjeljka, 24. studenog, pa zaključno s krajem idućeg ponedjeljka, 1. prosinca (Black Week; Cyber monday), moći ćete se besplatno pretplatiti na našu Premium verziju, u trajanju od punih mjesec dana!

Benefiti Premium verzije su u ovom trenutku:

• Mogućnost definiranja sistemskih obavijesti temeljem proizvoljnih meteoroloških kriterija
• Prikaz aplikacije bez reklama

Sigurni smo da će vam se sistemske obavijesti svidjeti, posebno istinskim zaljubljenicima u meteorologiju i vrijeme. Putem njih aplikacija će vas obavještavati svaki put kad se u prognozi pojave postavljeni kriteriji, onako kako ih vi sami definirate u Postavkama aplikacije.

Da bi aktivirali vaših besplatnih mjesec dana Premiuma:

U periodu između 24.11. i 2.12. trebat ćete otići u aplikaciju Trgovina Play (Play Store aplikacija na engleskim verzijama Androida) i unijeti promotivni kod BF2025, prema sljedećim uputama:

1. Izađite iz ove aplikacije i otvorite aplikaciju “Trgovina Play“.
2. Dodirnite ikonu svog profila (gore desno).
3. Odaberite “Plaćanja i pretplate“.
4. Odaberite “Iskoristi darovni kôd“.
5. Unesite kôd: BF2025

Nakon unosa koda, vratite se u Meteocentar i vaš Premium će biti aktivan tijekom sljedećih mjesec dana!

Ovo je također zgodna prilika za isprobavanje Premium paketa u cilju odluke da li ga želite zadržati nakon isteka besplatnih mjesec dana po vrlo povoljnoj cijeni (2 eur + PDV mjesečno ili 20 eur + PDV godišnje). Svi oni koji se pretplate po toj cijeni, trajno ju zadržavaju (pod uvjetom kontinuiteta), pa i onda kad se u budućnosti cijena za nove pretplatnike povisi, po dodavanju novih planiranih Premium opcija kao što je npr. napredno praćenje radarskih odraza koje je trenutačno u fazi razvoja.

Važno za znati: Iako je promotivni mjesec besplatan, Google će od vas pri unosu promotivnog koda tražiti da imate povezan način plaćanja (karticu ili PayPal) u trenutku iskorištavanja koda.

• Zašto? Zato što Google ovo tretira kao pretplatu koja počinje besplatnim probnim periodom, a ne kao jednokratni poklon. To je tehničko ograničenje Google Play sustava, tj. jedini način za izvesti ovakvu promotivnu ponudu.
• Naplata: Naplatit će se 0,00 €.

Ako ne otkažete pretplatu unutar tih 30 dana:

• Google će početi automatski teretiti vašu karticu/Paypal za iznos vaše redovne mjesečne pretplate.
• Pretplata se nastavlja normalno svaki mjesec dok je ne otkažete.

Ako želite samo besplatno bez nastavka pretplate:

• Možete unijeti kod, dobiti besplatni mjesec i kasnije bilo kad otkazati pretplatu (unutar 30 dana).
• Rezultat: Imat će Premium do isteka punih 30 dana (bez obzira kad otkažete unutar 30 dana), a nakon toga neće se izvršiti naplata.

Vaš Meteocentar tim!

Početkom ovog tjedna završilo je prilično dugo razdoblje stabilnog i mirnog vremena. Kao rezultat imali smo na Jadranu ugodne, sunčane i tople dane, a u unutrašnjosti maglovite i tmurne. Temperature bi tamo ovisile o “epizodama” maglenih kapa i često ne bi prelazile 5°C. Jačanje jugozapadnjaka i juga na Jadranu i porast dnevnih i noćnih temperatura najavilo je promjene. Mjestimično je bilo i oborina, ponedje i obilnijih. U ponedjeljak navečer do naših krajeva spustila se hladna fronta sa sjevera kontinenta. U unutrašnjosti je dosta zahladilo, a na Jadranu je zapuhala jaka bura, ponegdje i s olujnim udarima. Viši predjeli, gorje i Gorski kotar vidjeli su prve pahulje u drugoj polovici godine, za djecu i početak snježnih radosti. Zabijelilo se i Sljeme. Već krajem utorka i u srijedu, vrijeme se smirilo kao priprema za prvi ulet zime od početka jeseni.

Mada su karte ovisno o modelima još uvijek u raskoraku, jugo koje će tijekom noći na četvrtak i veći dio četvrtka zapuhati na Jadranu samo su uvertira u događaje koji nam slijede. Valja napomenuti da noćas i sutra već može biti slabih oborina u obliku snijega ili na granici snijega i kiše, uglavnom u višim predjelima.

Tijekom četvrtka hladna fronta sa sjevera približavat će se našim područjima i u isto vrijeme inicirati ciklonu u Genovskom zaljevu, koja će jačati i polako krenuti putem jugoistoka. Jugo na Jadranu će jačati, biti će kiše i grmljavine, kiša će padati i u nizinama unutrašnjosti, a u višim predjelima oborine na granici kiše i snijega. U noći s četvrtaka na petak, na većini Jadrana, osim na krajnjem jugu zapuhat će bura koja će postupno jačati. Petak će biti na Jadranu uglavnom oblačan uz buru i još uvijek dvoznamenkaste temperature, dok će u unutrašnjosti već jako zahladiti. Temperature će tamo biti tek nekoliko stupnjeva iznad nule, pa je uz kišu moguća i susnježica, pa i prve pahulje snijega. Oborine mogu biti i obilne, osobito na riječkom području i sjevernom Jadranu.

Subota će donijeti daljnje zahlađenje, bura će na Jadranu biti jaka do olujna, na nekim mjestima, podno planina i u Velebitskom kanalu i orkanska. Ciklona će sa svojim središtem se smjestiti negdje oko srednjeg Jadrana. Temperature bi se u kontinentalnom dijelu trebale spustiti do nule, ili čak koji stupanj ispod, pa bi snijega i poledice moglo biti osim u Lici i Gorskom kotaru i u nizinama središnje Hrvatske. Stanje u Dalmaciji ovisit će prvenstveno o položaju ciklone. Očekuje se uglavnom kiša, a nije isključeno da zaleprša koja pahulja snijega nošena burom i u ovim područjima. Posebno je zanimljiva sinoptika koju je najavio američki model GFS za subotu, sa dobro razvijenom ciklonom s dva središta, nad Tirenskim morem i južnim Jadranom.

Nedjelja bi trebala osvanuti hladna. Očekuje se postupno slabljenje bure, uz temperature do 7-8°C na Jadranu i oko nule u unutrašnjosti, gdje bi povremeno još mogao padati i snijeg, uz malo kiše ili susnježice na Jadranu, vjerojatno južnije od Splita. Privremeno smirivanje vremena uvod je u novu promjenu. Zapuhat će slabo jugo, uz porast temperature zraka, zbog približavanje nove ciklone iz Sredozemlja.

Pogled na naš WRF model potvrđuje nisku snježnu granicu uz obalu, uz akumulaciju na tlu u većem dijelu unutrašnjosti te ponegdje – zavisno o “sreći” i bliže obali:

Čini se da će od većih gradova regije Zagreb vidjeti prvi ali tanki snježni pokrivač, dok bi područje Osijeka ako je vjerovati modelu moglo ostati bez snijega. Izvan Hrvatske, Sarajevo očekuje 20-tak centimetara debeli snijeg, a Ljubljana samo ako bude “sreće”. U Srbiji će s ovom ciklonom prevladavati južni vjetrovi, pa će snijega biti malo ili nimalo, a Crna Gora će ga vidjeti na sjeveru.

Smirivanje vremena kako smo već napomenuli, nije izgledno u skorom razdoblju jer se početkom tjedna očekuje nova ciklona sa zapada. Ona će donijeti južne vjetrove, zatopljenje i brzo topljenje snijega, uz novu naoblaku i kišu. Pred nama je dakle jedno dinamično razdoblje uz česte izmjene različitih tipova vremena.

Ivica Grbelja