Category: Uncategorized

  • Meteocentar 3.8.0

    Meteocentar 3.8.0

    Ažuriranje verzije za studeni 2026., odnosno Meteocentar 3.8.0, donosi potpuno nove interaktivne karte s velikim izborom numeričkih modela, novu stranicu “Snijeg” s prikazom snijega na cestama i na tlu, večernju prognozu za sutra te jačinu oluje koju procjenjuje radarski sustav.

    NOVE KARTE

    Karte više nisu niz unaprijed pripravljenih png slika. One su pravi interaktivni alat – karta koju povećavate i pomičete prstima, a podaci se crtaju izravno iz podataka modela, istim sustavom kao karte na meteoadriatic.net. Sa portala je preneseno gotovo sve – uz naravno ograničenja koja nameće raspoloživ prostor na mobilnom uređaju u odnosu na veliki ekran računala.

    Numerički model birate sami. Uz naš napredni “WRF-EXTREME” koji radi na mreži 3 km (prvi model na vrhu popisa modela), na raspolaganju je više od 20 modela: DWD ICON-D2, ICON-EU, ItaliaMeteo ICON-2I, švicarski ICON-CH1 i CH2, češki ALADIN, austrijski AROME i C-LAEF, globalni modeli ECMWF IFS, GFS i drugi. Uz svaki model naveden je operator, kolika mu je rezolucija mreže i koliko je star posljednji izračun. Karte su u izborniku složene u grupe kao na webu.

    • Vremenska traka na dnu pokazuje lokalno vrijeme, koliko je sati prošlo od izračuna i sam izračun. Animacija ima tri brzine.
    • Dodirom na kartu očitavate vrijednost na tom mjestu.
    • U slojevima uključujete po želji izobare i druge izolinije, vjetar, brojke na karti te najvišu i najnižu vrijednost na prikazanom području, a birate i jednu od četiri podloge: svijetlu, čistu, detaljnu ili reljef.

    Koje su karte besplatne, a koje Premium, određuju ista pravila kao na meteoadriatic.net. Za Premium karte u pravilu možete besplatno pogledati jučerašnji izračun – sve parametre, kako bi mogli za sebe donijeti ocjenu da li vam je to dovoljno vrijedno za kupnju Premium paketa.

    Podaci na kartama i u tablici/grafovima će se u pravilu ponešto razlikovati, budući da su oni u tablici i na grafu dobiveni naprednim algoritmom “blendanja” velikog broja modela u jedinstvenu prognozu, te takvu prognozu preporučujemo pred uzimanjem podataka s bilo kojeg zasebnog modela s karata. Međutim, karte daju uvid u prostornu raspodjelu vremenskih prilika, što tablica i graf nikad ne mogu pokazati.

    SNIJEG

    U izborniku je nova stranica nazvana “Snijeg”, što je prognoza snijega na tlu za sljedećih 48 sati. Prekidačem na vrhu birate dva prikaza: snijeg na cestama (uz ceste) i općenito snijeg na tlu. Ova prognoza dolazi također iz “blendanja” većeg broja visokorezolucijskih modela.

    Na cestama produkt prikazuje autoceste, glavne i lokalne ceste u Hrvatskoj, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji, Austriji, Italiji, Mađarskoj i Švicarskoj. Ceste bez snijega su sive, a one sa snijegom obojene su prema očekivanoj visini snijega, od svijetloplave do tamnoplave. Kad visina snijega raste (uslijed padanja novog snijega), uz cestu se pojavljuju dvije tanke crvene crte, to deblje što brže raste visina.

    Budući da se ceste u pravilu čiste ralicama, nije realno očekivati snijeg na cesti ako je on pao prije 3 dana. Stoga, snijeg na samoj podlozi ceste najvjerojatniji je onda ako se prognozirana visina povećava, jer on tad aktivno pada – i što jače pada to se brže stvara novi pokrivač iza ralice. Stoga, što su deblje crvene linije oko ceste, to je veća šansa za probleme i zastoje u prometu zbog snijega.

    Dodirom na pojedinu cestu vidite koja je to dionica, kolika je visina snijega, raste li i na kojoj je nadmorskoj visini.

    Besplatno se prikazuje produkt za svaka 3 sata, a uz Premium paket vremenska rezolucija je svaki sat.

    VEČERNJA PROGNOZA

    Svaki dan u 19 sati može vam stići kratka prognoza u obliku sistemske notifikacije poslane s našeg servera, za sutra. Prognoza je besplatna za svih i uključuje se po želji, u Postavkama obavijesti.

    Mjesto birate sami, između spremljenih mjesta, pretraživanjem ili trenutnom lokacijom. Trenutnu lokaciju spremamo jednom, kao fiksnu točku, i ne pratimo vas; poslužitelj nikada ne saznaje gdje se nalazite. Drugim riječima ako ste uključili opciju s “trenutna lokacija”, prognoza će stići za upravo tu lokaciju bez obzira da li ste otputovali negdje drugo – naš server to ne može znati i to je ograničenje ove funkcije. No, možete ažurirati mjesto za koje želite prognozu kad god želite u Postavkama obavijesti -> Večernja prognoza.

    Dodirom na primljenu notifikaciju, otvara se cijeli tekst prognoze, a pritiskom na “Nastavi” – tablica za tu lokaciju, već namještena “na sutra”.

    JAČINA OLUJE

    Oznaka oluje koja se približava, na početnom ekranu aplikacije, dosad je govorila samo da dolazi oluja. Sada daje nagovijestiti i o kakvoj nepogodi je riječ: pljusak, jaki pljusak, grmljavinski pljusak, oluja ili jaka oluja. Jačinu konvektivne ćelije procjenjuje radarski sustav iz jačine odraza, količine vode u stupcu i znakova grmljavine i tuče, a ista se oznaka vidi i na kartici olujne ćelije na radaru.

    OBAVIJESTI I POPRAVCI

    Par sitnih poboljšanja i uočenih bugova u prethodnoj verziji:

    • Dodir na vlastitu obavijest o prognozi otvara stranicu obavijesti, gdje je vidite s ostalima.
    • Na Androidu obavijest dodirnuta nakon što je sustav zatvorio aplikaciju u pozadini više ne otvara samo početni zaslon, nego ono na što se odnosi.
    • Na Androidu se Googleov prozor za točnost lokacije više ne vraća u beskonačnoj petlji, nakon stiskanja “Ne, hvala”.

    Ažuriranje 3.8.0 je dostupno na Google Play i App Storeu. Prijave eventualnih problema i prijedloge šaljite na meteocentar@gmail.com.

  • Može li zamah krila leptira doista pokrenuti tornado?

    Može li zamah krila leptira doista pokrenuti tornado?

    Znanost iza najpoznatijeg mita meteorologije

    Svi smo barem jednom čuli poznatu metaforu: „Zamah krila leptira u Brazilu može izazvati tornado u Teksasu.” Ovaj koncept, poznat kao efekt leptira, postao je dio pop-kulture, filmova i svakodnevnih razgovora. No, što o tome kaže moderna fizika atmosfere? Može li doslovno svaka, pa i najmanja promjena u zraku pokrenuti nezaustavljivu lančanu reakciju, ili ipak postoji minimalni prag ispod kojeg priroda jednostavno „izbriše” poremećaj?

    Odgovor je fascinantno putovanje od čiste matematike, preko mikroskopske fizike zraka, sve do superračunala koja danas izrađuju vremenske prognoze.

    Gdje je nastao nesporazum?

    Da bismo razumjeli efekt leptira, moramo se vratiti njegovom tvorcu, matematičaru i meteorologu Edwardu Lorenzu. Zanimljivo je da se u javnosti često miješaju dva njegova potpuno različita znanstvena rada:

    • Lorenz iz 1963. (Matematički kaos): U svom slavnom radu iz 1963., Lorenz je pomoću jednostavnog sustava od samo tri jednadžbe pokazao da zaokruživanje broja na šestoj decimali potpuno mijenja konačni rezultat simulacije. U takvom čistom, matematičkom svijetu, prag doista ne postoji. Bilo kakva beskonačno mala (infinitezimalna) razlika s vremenom će narasti i promijeniti stanje sustava.
    • Lorenz iz 1969. (Stvarna atmosfera i kaskada kroz skale): Šest godina kasnije, Lorenz je objavio možda još važniji, ali javnosti manje poznat rad. Pitao se kako se pogreška prenosi kroz različite prostorne skale u stvarnom fluidu; od sitnih vrtloga veličine nekoliko metara, preko grmljavinskih oblaka, sve do ogromnih ciklona koje prekrivaju cijeli kontinent.

    Upravo taj prijenos energije s malih na velike skale meteorolozi nazivaju uzlaznom kaskadom pogreške (upscale error growth). I tu dolazimo do prve velike prepreke za našeg leptira koji želi promijeniti vrijeme u Texasu.

    Prvi problem teorije: Kolmogorovljeva skala

    Zrak nam se čini savršeno rijetkim i nevidljivim, ali na vrlo malim skalama on se ponaša pomalo poput gustog ulja, odnosno posjeduje molekularnu viskoznost (unutarnje trenje). Možemo reći da je atmosfera donekle elastična, odnosno ponaša se kao amortizer na automobilu i potpuno neutralizira efekte male energije.

    Kada u stvarnosti leptir zamahne krilima, on stvori sićušni vrtlog promjera oko jednog centimetra, brzine tek nekoliko centimetara u sekundi. U dinamici fluida postoji granica koja se naziva Kolmogorovljeva mikroskala (η), a u Zemljinoj atmosferi ona iznosi otprilike 1 milimetar.

    Što se događa s vrtlozima koji su blizu te skale?

    • Trenutačno gušenje: Ako početni poremećaj nema dovoljno kinetičke energije da nadvlada unutarnje trenje zraka, on se uopće ne može spojiti s većim vrtlozima i imati efekt na njih.
    • Pretvorba u toplinu: Umjesto da pokrene oluju, tj. lančanu reakciju koja u konačnici dovodi do velikih razlika u odnosu na situaciju bez leptira, energija njegovog zamaha krilima biva „izglađena” viskoznošću i u roku od samo nekoliko sekundi pretvara se u minijaturnu količinu topline.
    • Zakon o očuvanju energije i dalje vrijedi – kinetička energija ovdje se pretvorila u toplinu, ali ta sićušna razlika u toplini nije dovoljna da stvori kaskadni efekt – pokazuje se da s njom ili bez nje, budućnost atmosfere će biti identična.

    Iz toga slijedi zaključak: Za stvarnog leptira koji nije samo matematička reprezentacija, fizikalni prag itekako postoji! Njegov zamah krila u normalnim uvjetima ne može preživjeti ni prvu sekundu u turbulentnom graničnom sloju atmosfere.

    Zašto je naša prognoza ograničena na dva tjedna?

    Recimo ipak da imamo poremećaj koji je dovoljno velik da preživi viskozno trenje; primjerice, topao stup zraka iznad zagrijanog parkirališta ili manji grmljavinski oblak (skala od nekoliko stotina metara do par kilometara). Može li on promijeniti vrijeme nad cijelom Europom u sljedećim tjednima ili mjesecima?

    Ovdje nastupa fizika spektra atmosferske energije. U atmosferi na srednjim skalama (tzv. mezoskali) energija je raspoređena tako da manji vrtlozi imaju manje energije, ali se vrte i mijenjaju puno brže.

    • Na skali grmljavinskog oblaka (nekoliko kilometara), male razlike udvostruče se već za 1 do 2 sata.
    • Na skali srednjih valova i lokalnih vjetrova (stotinjak kilometara), pogreška se udvostručuje svakih 6 do 12 sati.
    • Na razini velikih ciklona i anticiklona (tisuće kilometara), vrijeme udvostručenja pogreške iznosi 24 do 36 sati.
    Skala poremećajaTipični meteorološki fenomenVrijeme udvostručenja pogreške
    Mikroskala (< 1 km)Termički stupovi, sitni vrtloziNekoliko minuta do 1 sat
    Mezoskala (1 – 100 km)Grmljavinski oblaci, lokalni vjetrovi1 – 12 sati
    Sinoptička skala (> 1000 km)Ciklone, anticiklone, fronte24 – 36 sati

    Iz Lorenzovog rada (1969) proizlazi, da zbog toga što pogreške na malim skalama rastu brzo (u sekundama i minutama), a usporavaju na razini velikih ciklona (u danima), zbroj svih vremena potrebnih da se poremećaj s mikroskale popne do planetarnih valova iznosi ukupno oko 14 dana. To praktično znači da nam ni savršena mjerenja u svakom milimetru zraka ne bi omogućila točnu prognozu mjesec dana unaprijed, već bi tu granicu od dva tjedna produljila za svega nekoliko sati. To je razlog zašto ni uz savršena satelitska mjerenja i numeričke modele, nikad nećemo moći napraviti točnu dnevnu prognozu za konkretan grad mjesec dana unaprijed.

    Međutim, moderna istraživanja (poput radova Durrana i Gingricha iz 2014.) otkrila su jedan važan obrat. U stvarnosti se odvija svojevrsna “utrka u vremenu”. Dok sitna pogreška s razine od par metara pokušava „dopuzati” prema većim skalama, na velikim skalama (tisućama kilometara) već postoje male netočnosti u mjerenjima koje rastu paralelno. To u praksi znači da će sićušna pogreška na velikoj skali gotovo uvijek „pregaziti” i zasjeniti onu koja dolazi s mikroskale.

    Vlažna konvekcija i „točka okidača”

    Ako viskoznost gasi sitne vrtloge, a velike skale ionako dominiraju, postoji li uopće situacija u kojoj sićušan poremećaj zaista izazove dramatičnu promjenu vremena?

    Postoji! Tajna se skriva – u vodi!

    Atmosfera nije suhi plin; ona je puna vodene pare koja u sebi nosi ogromnu količinu skrivene, latentne topline. Latentna toplina je ona koja će se pretvoriti u stvarnu, osjetnu toplinu, pri procesu kondenzacije vodene pare u tekuće stanje i time zagrijati svoju neposrednu okolinu.

    U određenim meteorološkim situacijama, zrak pri tlu je topao i vlažan, ali ga tanak sloj toplijeg zraka po visini (tzv. inverzija ili konvektivna inhibicija – CIN) drži zarobljenim poput poklopca na ekspres-loncu. To zovemo zaporni sloj ili sloj inhibicije i često je odgovoran za situacije kad se uslijed postojanja jake nestabilnosti u atmosferi, prognozirana oluja ne realizira.

    Zamislite sad zračnu česticu koja se nalazi na samom rubu proboja zapornog sloja: nedostaje joj samo 0,001 °C ili tek djelić postotka vlage da probije taj „poklopac”, dosegne razinu slobodne konvekcije i pretvori se u olujni oblak (kumulonimbus).

    1. Situacija ispod praga: Ako je poremećaj (npr. termička uzlazna struja) manji od tog kritičnog iznosa, ne događa se ništa. Zrak se malo “zanjiše” gore-dolje i vrati u ravnotežu.
    2. Preko praga (Bifurkacija): Ako sitni poremećaj gurne zrak točno preko granice zasićenja, vodena para počinje kondenzirati. Oslobađa se latentna toplina, zrak postaje topliji i lakši od okoline i oblak počinje eksplozivno bujati u visinu.

    U tom trenutku, naš „leptir” nije sam stvorio energiju tornada; on je samo povukao okidač na već napunjenoj pušci! Oslobođena energija grmljavinske oluje u roku od nekoliko sati stvara težinske valove i mijenja polje tlaka i vrtložnosti na desecima kilometara udaljenosti, što nakon par dana doista može preusmjeriti putanju velike ciklone.

    „Leptiri” u računalnom kodu: Kako modeli vide kaos?

    U modernim numeričkim modelima za prognozu vremena (poput WRF-a ili euro IFS-a), ovaj efekt praga vidi se još drastičnije. Računala računaju stanje atmosfere u točkama mreže pomoću parameteriziranih jednadžbi koje često sadrže logičke uvjete, primjerice:

    „Ako je relativna vlažnost u točki mreže veća ili jednaka 100%, uključi proces stvaranja oblaka i oslobodi latentnu toplinu; inače ne radi ništa.”

    Možemo to zamisliti ovako: znanstvenici su u eksperimentima unijeli mikroskopsku promjenu temperature od svega 0,000001 °C (10⁻⁶ K) u samo jednu točku modela. Sve dok ta promjena nije utjecala na “if-else” uvjete u kodu, razlika je bila zanemariva. No, u trenutku kada je u jednoj jedinoj točki vlažnost zbog te šeste decimale prešla s 99,999999% na 100,000000%, u modelu se upalila shema za konvekciju. To je stvorilo valove koji su se proširili kroz cijelu domenu modela!

    Kako bi doskočili toj umjetnoj osjetljivosti i obuhvatili neizvjesnost malih skala, današnji prognostičari ne računaju samo jednu prognozu, već koriste ansambl (ensemble) sustave, desetke paralelno pokrenutih simulacija s blago promijenjenim početnim uvjetima i tzv. stohastičkom fizikom.

    Zaključak: Mit ili istina?

    Kad sljedeći put čujete priču o leptiru u Brazilu i tornadu u Teksasu, evo što možete odgovoriti iz kuta moderne meteorologije:

    1. Sam leptir je prilično nemoćan: Njegov zamah krila ugušit će molekularna viskoznost zraka na skali od nekoliko milimetara i pretvoriti ga u miniskulnu toplinu za manje od sekunde.
    2. Kaskada ipak postoji pod određenim pretpostavkama: Poremećaji koji su dovoljno veliki da prežive viskozno trenje (od razine termika i oblaka naviše) doista rastu i prenose pogrešku prema većim skalama, postavljajući prirodnu granicu predvidljivosti vremena na oko dva tjedna.
    3. Prag je stvaran i on je u praksi „okidač nestabilnosti”: Mala promjena može izazvati velike posljedice samo ako se atmosfera već nalazi na samom rubu fizikalnog praga (poput kondenzacije vodene pare i pokretanja olujnog oblaka). Leptir ne stvara oluju; on samo može biti posljednja kap koja prelije čašu u atmosferi punoj energije. Ali samo ponekad.
  • Meteocentar 3.7

    Meteocentar 3.7

    Meteocentar 3.7 je prva nadogradnja u nizu koja je primarno strukturirana s ciljem pokrivanja šireg područja izvan granica Hrvatske. Radarski prikaz sada pokriva veći dio srednje Europe, a dodane su i satelitske snimke cijele Europe. Od drugih većih novosti tu je i procjena vrste oborine na radaru, a sama aplikacija odsad “govori” i talijanski, njemački i mađarski jezikom. Slijedi detaljniji opis novosti iz ove verzije.

    EUROPSKI RADARI

    Hrvatskim radarima iz Metmonic projekta u verziji 3.7 pridružili su se i mnogi europski. Kontrolama na radarskom prikazu HR i EUR iznad karte birate samo hrvatske radare ili šire područje s ukupno 50-tak radara. “HR” je radarski prikaz na kojeg ste navikli: kompozit hrvatskih radara, osvježen svakih 5 minuta, s kratkoročnom prognozom pomicanja oborine, olujnim ćelijama i izračunom CPA/TCPA.

    EUR prikaz pokriva veći dio srednje Europe, od Sicilije do Baltika i od Švicarske do Rumunjske. Sastavljen je od gotovo 50 radara nacionalnih meteoroloških službi okupljenih u mreži EUMETNET OPERA te od talijanskog nacionalnog kompozita Radar-DPC. Osvježava se rjeđe i nema kratkoročnu prognozu ni olujne ćelije; to i dalje računamo samo za hrvatski prikaz. U nekom trenutku u budućnosti možda ćemo dodati i te mogućnosti, no za sad neki od problema (npr. nejednaka kašnjenja raspoloživosti od službe do službe) čine takve proračune nepouzdanima, pa smo u ovom trenutku odlučili ići bez tog i dati samo osnovni prikaz za širi kompozit.

    U europskom prikazu markera radara ima puno, pa ih u Postavkama > Radar možete isključiti da vam ne smetaju.

    SATELIT

    Gumb SAT na radarskom prikazu umjesto radara, prikazuje snimke satelita Meteosat organizacije EUMETSAT iz posljednja dva sata za cijelu Europu.

    • Besplatno: GeoColour, prirodne boje danju i “svjetla gradova” noću.
    • Premium: još sedam dodatnih proizvoda: zračne mase, konvekcija, faza i vrsta oblaka, magla, prašina i snijeg. Uz svaki produkt stoji kratko objašnjenje što njegove boje znače.

    Satelitske snimke stižu otprilike 30 minuta nakon snimanja, pa su uvijek malo “iza” radara.

    VRSTA OBORINE NA RADARU

    Na radarskom prikazu dodana je vizualizacija vrste oborine koja procjenjuje da li uz tlo pada kiša ili snijeg. Sloj “Snijeg” vrstu oborine tamo gdje ju radar detektira, procjenjuje iz numeričkog modela, iz temperature i vlage pri tlu te visine snježne granice. Kiša je prikazana crvena, susnježica ljubičasta, a snijeg plavom bojom.

    TRI NOVA JEZIKA

    Aplikacija je sada dostupna i na talijanskom, njemačkom i mađarskom, uz postojeći hrvatski, srpski, slovenski i engleski. Blog i pravni dokumenti za nove jezike ostaju na engleskom.

    REGIONALNA KARTA

    Regionalna karta na početnom zaslonu “prati” mjesto koje gledate. Hrvatska, Slovenija, Bosna i Hercegovina i Crna Gora zadržavaju poznati izrez regionalne karte, a za ostala mjesta prikazuje se karta njihovog područja, primjerice sjeverne Italije za Milano ili Austrije za Graz.

    Ažuriranje 3.7.0 je dostupno na Google Play i App Storeu. Prijave eventualnih problema i prijedloge šaljite na meteocentar@gmail.com.

  • Meteo novosti: kolovoz 2026

    Meteo novosti: kolovoz 2026

    Kolovoz 2026. bio je mjesec u kojem su rekordi padali “šakom i kapom” – i na kopnu i na moru. Dok je Hrvatska bilježila najdulji toplinski val otkad se prati, a Austrija svoju najvišu ikad izmjerenu temperaturu, globalno je ocean 22. kolovoza dosegnuo najtopliji dan u povijesti mjerenja. I to usred jeseni sjeverne polutke na pragu, u doba godine kada bi trebao biti nešto hladniji. U pozadini se pojačava El Niño koji bi mogao postati najjači zabilježeni od 1950. Uz sve to, mjesec je donio i dvije velike tehničke novosti. Europa je lansirala drugi satelit treće generacije Meteosata, a Google DeepMind objavio je vrlo obećavajući rad o AI prognozi tropskih ciklona.

    🌍 Vrijeme u regiji

    • Toplinski val koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza bio je najdulji i s najvećim prostornim zahvaćanjem ovog ljeta. U Rijeci je oboren državni rekord trajanja toplinskog vala. 20 uzastopnih dana, što je više od dotad najduljeg razdoblja od 17 dana iz Knina u kolovozu 2003. Novi rekordi trajanja zabilježeni su na šest od osam analiziranih glavnih postaja. Split-Marjan 19, Knin 18, Dubrovnik 17, Gospić 15 i Zagreb-Maksimir 10 dana. Više detalja u DHMZ-ovom izvješću: (DHMZ).
    • Prema službenoj ocjeni mjeseca kolovoz je u Hrvatskoj bio ekstremno topao na cijelom području, osim u Varaždinu, Pazinu i Kninu, gdje je bio vrlo topao. Odstupanja srednje temperature zraka od normale 1991.–2020. kretala su se od 2,8 °C u Makarskoj do 4,7 °C na Puntijarki. Oborina je bila vrlo neujednačena, od svega 0,2 % u odnosu na normalu u Makarskoj (0,1 mm) do 189,7 % na Rabu (108,3 mm). Vrlo sušni uvjeti zabilježeni su na istoku zemlje te u Sisku i Karlovcu, a jedino je Rab svrtan u kišnu kategoriju (DHMZ).
    • Vrućina i suša ostavile su trag i u požarnoj sezoni. Sredinom kolovoza niz velikih požara zahvatio je Dalmaciju. Prema operativnim izvješćima nedležnih službi, požar kod Omiša i Lokve Rogoznice zahvatio je oko tisuću hektara trave, niskog raslinja i borove šume. Na Pelješcu je izgorjelo oko 500 hektara, a na Braču kod Pučišća 292 ha u višednevnom požaru koji je trajao od 13. do 19. kolovoza. Od početka godine do 10. kolovoza zabilježeno je 8832 požara i 9646 opožarenih hektara, oko 75 % više nego u istom razdoblju 2025. (Hrvatska vatrogasna zajednica).
    • Austrija je 5. kolovoza zabilježila novu najvišu ikad izmjerenu temperaturu: 41,2 °C u Bad Deutsch-Altenburgu, čime je prvi put prijeđena granica od 41 °C. Ljeto 2026. bilo je ondje najtoplije otkad postoje mjerenja, 2,6 °C iznad prosjeka 1991.–2020. odnosno 4,4 °C iznad 1961.–1990.; godišnji temperaturni rekord zabilježen je na 103 postaje, a rekord broja vrućih dana s 30 °C ili više na njih 157. Ljetna količina oborine bila je među pet najnižih od 1858. (GeoSphere Austria).
    • Suša i vrućina vladale su i istočno od Hrvatske. Vodostaj Dunava kod Bezdana u Srbiji pao je 2. kolovoza na −159 cm, ispod povijesnog minimuma od −143 cm zabilježenog davne 1909. godine. Sve to uz temperature do 40 °C, a kolovoz je u Srbiji bio i najtopliji u povijesti mjerenja (Vreme, prema RHMZ-u).

    🌐 Globalno vrijeme i klima

    • Dnevni globalni prosjek temperature površine mora dosegnuo je 22. kolovoza 21,1 °C i nadmašio dotadašnji rekord od 21,09 °C iz ožujka 2024. Neobičan je koliko i sama vrijednost trenutak u kojem je pao: globalna temperatura mora inače kulminira u ožujku i travnju, nakon ljeta južne polutke, nakon čega se smanjuje prema ljetu i jeseni sjeverne polutke. Dosadašnja najviša kolovoška vrijednost iznosila je 20,98 °C iz 2023. Copernicus rekord pripisuje kombinaciji dugotrajnog zagrijavanja oceana i El Niña koji se razvija, uz napomenu da se broj dana s morskim toplinskim valom (razdobljem neuobičajeno tople površine mora) u svijetu više nego utrostručio od početka 1990-ih (Copernicus C3S).
    • Sam El Niño u kolovozu je osjetno ojačao. NOAA-in Climate Prediction Center u objavi od 13. kolovoza navodi da je vjerojatnost vrlo jakog događaja tijekom jeseni i zime 2026./27. veća od 90 %, uz srpanjske vrijednosti od 1,4 °C u području Niño-3.4, 1,7 °C u Niño-3 i 2,9 °C u Niño-1+2 te podpovršinske anomalije do 10,0 °C u dubini. Za razdoblje od listopada do prosinca daje se 69 % vjerojatnosti za povijesni događaj, jači od svih zabilježenih od 1950. (NOAA CPC).
    • Jedna od najvidljivijih posljedica jačanja El Niña bila je mirna atlantska sezona po pitanju tropskih ciklona. Do kraja kolovoza na Atlantiku je zabilježeno pet tropskih oluja i nijedan tropski ciklon, iako je prosječan datum prvog tropskog ciklona 27. srpnja. Rekord za najkasniji prvi TC je 11. rujna. CPC je 6. kolovoza revidirao prognozu naniže, na 7 do 13 imenovanih tropskih oluja, 2 do 6 tropska ciklona i 0 do 2 jaka tropska ciklona, uz 75 % vjerojatnosti ispodprosječne sezone. Razlog ispodprosječnoj sezoni je jače vertikalno smicanje vjetra od normalne i suh silazni zrak nad glavnom razvojnom regijom, što je uobičajena posljedica jakog El Niña (NOAA CPC).
    • Polovica teritorija Europske unije i UK bila je u srpnju pod sušom, od čega je 9 % bilo na razini upozorenja na sušne uvjete. U iznimno sušnim godinama 2018. i 2022. taj je udio bio 54 % odnosno 60 %. Suša se u srpnju i kolovozu dodatno pojačala pa su Loira, Po, Rajna i Dunav pali na rekordno niske vodostaje. Do 5. kolovoza u EU je u požarima izgorjelo 505.683 ha, znatno više od 379.392 ha u istom razdoblju 2025. (Zajednički istraživački centar).
    • Na polovima je kolovoz bio manje dramatičan, ali ne i posve običan. Prosječna površina arktičkog morskog leda iznosila je 5,56 milijuna km², što je sedma najniža vrijednost u periodu mjerenja putem satelita. Na Antarktici je prosjek pokrivenosti ledom za kolovoz bio 16,46 milijuna km², a primjerice usred zime (južne hemisfere), preciznije između 8. i 14. kolovoza, površina pod ledom je pala za 310.000 km², u doba godine kada bi led trebao rasti (NSIDC).
    • Prema podacima reanalize ERA5, ovo je bio najtopliji kolovoz u do sad (u nizu kojeg pokriva ERA5), oko 1,65 °C iznad predindustrijske razine i otprilike 0,14 °C iznad rekorda iz 2024. Službeni mjesečni bilten Copernicusa za kolovoz u trenutku pisanja još nije bio objavljen. Satelitski niz UAH v6.1 daje pritom nešto ali ne bitno drugačiju sliku i kolovoz svrstava na drugo mjesto, iza 2024., uz izraženo zagrijavanje tropa koje se pripisuje jačanju El Niña (UAH v6.1).

    🖥️ NWP i AI modeli

    • Google DeepMind objavio je 6. kolovoza u Natureu rad o operativnoj AI prognozi tropskih ciklona i istodobno otvorio programski kod i model weights. Prema priopćenju trodnevna je prognoza sada točna koliko je prije bila dvodnevna, što daje više od 24 sata dodatnog vremena za upozorenja o tropskim ciklonima. Pogreška položaja TC s horizontom od 3 dana iznosi oko 100 km, a pogreška prognoze intenziteta oko 11 čvorova. Model radi na gruboj rezoluciji od oko 28 km, ali generira ansambl od tisuću članova u manje od jedne minute tijekom inferencije. Američki Nacionalni centar za uragane koristio ga je već tijekom sezone 2025. (Nature).
    • Njemačka služba DWD objavila je opis modela AICON, svojega globalnog AI modela koji je u produkciji od 2. ožujka 2026. Model radi na gridu od 13 km s trosatnim korakom (kao i deterministički globalni ICON). Detalje je moguće pročitati u radu koji je zasad preprint (arXiv).
    • NOAA-in eksperimentalni Nested-EAGLE nastoji objediniti kratkoročnu i srednjoročnu prognozu. Globalni model na 0,25° dobiva ugniježđeno spuštanje skale na 6 km nad kontinentalnim SAD-om. Pokazuje se, da ima osjetno manju pogrešku prizemnih varijabli od GFS-a i HRRR-a. U količini oborine ipak zaostaje za HRRR-om zbog determinističkog treniranja, ali na duljim rokovima ima manje greške. I ovo je preprint, s detaljima na linku (arXiv).
    • Sljedeća inačica modela AIFS dobiva statičko polje urbanih zona u svakoj točki mreže, pa se usporedbom prognoza s tim poljima i bez njega može izolirati naučeni urbani signal. Pokazuje se da on iznosi oko 0,3–0,45 °C zagrijavanja u središtima gradova (ECMWF).
    • Baš u mjesecu u kojem su europske rijeke padale na rekordne minimume stigao i AIFL, ECMWF-ov model globalne prognoze protoka rijeka koji uči izravno iz izmjerenih podataka i pogreški stvarnih operativnih meteoroloških prognoza. Mreža je trenirana na 40 godina reanalize ERA5-Land za više od 18.000 riječnih slivova. Na dvije tisuće slivova koja imaju mjerenja protoka, ovaj model postiže medijan Kling-Gupta efikasnosti 0,66 (ECMWF).
    • Uz toliko novih modela sve je važnije pitanje kako ih uopće uspoređivati, pa je WMO pokrenuo “WP-MIP”, što je prvi projekt međuusporedbe fizikalno-dinamičkih, AI i hibridnih modela prognoze. Cilj je središnja baza prognoza koja omogućuje kontroliranu usporedbu modela, a motiv je otvoreno pitanje daju li današnji AI modeli fizikalno konzistentne prognoze cijelog niza traženih polja u svim uvjetima, a ne samo dobre srednje ocjene vještine (BAMS).

    🛰️ Satelit i radar

    • Drugi satelit treće generacije Meteosata “poletio” je 27. kolovoza u raketom Ariane 6 iz Francuske Gvajane. MTG-I2 će preuzeti EUMETSAT-ov servis brzog snimanja nad Europom i sjevernom Afrikom s osvježavanjem slike svake 2,5 minute. To je dvostruko češće od podataka prethodne generacije. I sve to uz četiri kanala visoke rezolucije, do 500 m. Zajedno s Meteosatom-12 i sonderom MTG-S1 iz srpnja 2025. ovaj satelit čini prvu punu operativnu MTG konstelaciju (ESA, EUMETSAT).
    • Koliko se iz tog istog satelita može izvući i bez pomoći modela, pokazuje rad u kojem neuronska mreža izvlači profile temperature i vlage u troposferi izravno iz svih 16 kanala instrumenta, bez prognostičkih polja kao ulaza. Time se izbjegava uobičajena ovisnost operativnih algoritama o numeričkom modelu. Provjereno radiosondažama, temperatura pokazuje bias manji od 0,4 K i prosječnu pogrešku u iznosu 1,5–1,9 K. Rad je preprint (arXiv).
    • Krajem kolovoza u operativnu je službu ušao i mikrovalni sonder na prvom satelitu druge generacije Metop, koji iz polarne orbite daje profile temperature i vlage te podatke o oborini, morskom ledu i snježnom pokrivaču. Zbog mikrovalnog područja skeniranja, sve funkcionira i kroz naoblaku koju inače optički i infracrveni instrumenti ne “probijaju” (EUMETSAT).
    • Kako će izgledati nasljednik te mikrovalne serije, daje nagovijestiti Arctic Weather Satellite, lansiran 2024. kao pokazatelj koncepta za buduću konstelaciju malih satelita pod operativnim nazivom EPS-Sterna. Rad daje ocjenu njegovih podatka i asimilaciju u regionalnom modelu AROME-Arctic za srpanj i prosinac 2025. (QJRMS).
    • Činjenica je da satelit ponegdje mora zamijeniti radar; NetNCC je jednostavan model koji iz triju uzastopnih infracrvenih slika Meteosata druge generacije predviđa vjerojatnost pojave konvektivnih jezgri za rokove od 1 do 6 sati. Zamišljen je za upotrebu u područjima bez pokrivenosti radarskom mrežom i bez velikih računalnih resursa, gdje je satelitsko motrenje jedina praktična osnova za rano upozoravanje na oluje (QJRMS).

    📄 Znanstveni radovi

    • Analiza više od 10 tisuća mjernih postaja u svijetu za razdoblje 1951.–2020., pokazuje da se trendovi oborine i riječnog protoka razilaze na 27 % lokacija. 40 % ima opadajući protok unatoč rastu oborine, a razilaženje raste sa aridnošću klime. Više detalja u objavljenom radu (Geophysical Research Letters).
    • Usporedba izvješća o nevremenima, podataka o munjama i reanalize ERA5 za Europu, Australiju, Južnu Ameriku i SAD pokazuje da su termodinamički parametri najbolji pokazatelji pojave tuče i olujnog vjetra u toplom dijelu godine, a kinematički najpouzdaniji za jačinu oluje, osobito za tornada. Za tuču je najkorisniji parametar sloj smicanja vjetra između otprilike 1 i 4 km visine, za razliku od tornada, kod kojih je najvažnije smicanje na malim visinama iznad tla (BAMS).
    • Koliko spuštanje skale (downscaling, prijenos grubih globalnih projekcija na finiju regionalnu mrežu) doista pomaže, provjereno je sustavno za Europu. Statistički spušteni i bias-korigirani produkti daju bolji rezultat nego globalni model korišten za forsiranje i to za srednju i ekstremnu temperaturu te za srednju količinu oborine, dok su poboljšanja za ekstremnu oborinu osjetno slabiji (npj Climate and Atmospheric Science).
    • Fizikalna razdioba trendova snježnih oborina za razdoblje 1983.–2023. pokazuje da pad količine oborine u obliku snijega, u većini snježnih područja ne proizlazi iz manjka oborine, nego iz zatopljenjem izazvanog prelaska iz snijega u kišu. Najosjetljivija su područja blizu granice kiša–snijeg, u skladu sa sustavnim podizanjem snježne granice, a rezultat je postojan i u reanalizi ERA5 i u satelitskom produktu GPCP (Geophysical Research Letters).
  • Meteocentar 3.6.0

    Meteocentar 3.6.0

    Meteocentar 3.6.0 donosi dvije potpuno nove prognoze: prognoza za cestovnu rutu i prognoza za razinu mora uz niz manjih poboljšanja i popravaka. Velik dio njih nastao je iz Vaših prijava i prijedloga, na čemu Vam hvala.

    PROGNOZA ZA CESTOVNU RUTU

    Odaberite polazište, odredište i vrijeme polaska. Aplikacija izračuna najbolju rutu poput prave cestovne navigacije, te procijeni gdje ćete i kada biti na ruti. Naime, razlika u odnosu na gledanje prognoze za polazište pa onda za odredište nije mala; ako krenete u 15 h i vozite četiri sata, prognoza za odredište u 15 h nije ono što ćete zateći tamo, niti će biti prognoza na pola puta.

    Dakle, po proračunu same rute, aplikacija šalje zahtjev za meteo podacima po njoj, prema očekivanom vremenu prolaska kroz pojedinu međutočku i vraća vam povratne informacije u tablici međutočki.

    • Besplatno: do 5 međutočaka na ruti, ravnomjerno raspoređenih po udaljenosti.
    • Premium: međutočke do svakih 5 km gustoće i omogućeno je traženje loših uvjeta duž cijele rute, a ne samo u prikazanim točkama.

    Rutu računa openrouteservice na temelju OpenStreetMap podataka, a prognozu, naravno, daje naš servis meteoapi.eu.

    U Meteocentar je ugrađena samo osnovna funkcionalnost cestovne navigacije. Nema mogućnosti prilagodbe rute po fiksnim međutočkama, vizualne prezenacije, praćenja vozila po ruti itd., već funkcija služi više kao pomoć pri planiranju putovanja – trebate li staviti lance u prtljažnik, ili odgoditi put zbog orkanske bure, i slično. Paralelno, koristeći istu naprednu tehnologiju, u Meteo centru radimo na drugoj aplikaciji koja će biti potpuno rješenje cestovne meteo-navigacije.

    RAZINA MORA

    Za obalne lokacije stiže satna prognoza razine mora u centimetrima, u tablici i na grafovima, tj. prognoza plime i oseke. “Nula” je dugogodišnji prosjek razine mora te lokacije, pa pozitivna vrijednost znači razinu mora iznad prosjeka, a negativna ispod njega.

    Vrijednost sadrži i astronomsku plimu i meteorološki doprinos, računate zajedno u istom modelu. Od meteo efekata, ključna je inverzna barometarska relacija koja govori da za svakih 1 hPa promjene tlaka zraka, razina mora se promijeni za 1 centimetar. Uz to, i vjetar igra bitnu ulogu; npr. pri jugu, razina mora u sjevernom Jadranu značajno raste. Uslijed amfidromijske točke u sredini Jadrana, raspon plime pada oko srednje Dalmacije, na dvadesetak do tridesetak centimetara u Splitu, a raste prema sjeveru, gdje u Kvarneru i Tršćanskom zaljevu doseže gotovo metar. Svi ovi efekti su pokriveni našim podacima.

    Osim ovih efekata svaki bazen ima i svoj seš (prirodnu rezonanciju bazena), što nije pokriveno proračunom.

    PREMIUM NOVOSTI

    Premium se sada lijepo vidi: zaglavlje i izbornik nose zlatnu oznaku, a zaslon pretplate nabraja sve što pretplata uključuje. To je naš znak zahvale za Vašu podršku, svakog jutra kad pogledate aplikaciju.

    Nova realna Premium pogodnost se odnosi na cestovno rutiranje -gušće međutočke i traženje loših uvjeta u prognozi za rutu. Premium korisnik može zatražiti prognozu za do svakih 5 kilometara puta i maksimum 200 međutočaka, dok besplatna verzija daje do 5 međutočaka na ruti. Uz povećanje hardverskih performansi na kojem radimo, ovaj limit za Premium korisnike bit će još podignut.

    RADAR

    • Kontrolna traka je sad niža za četvrtinu, pa je više vidljive karte na ekranu. Wuhuu!
    • Dodana je mogućnost ručnog osvježavanje snimaka pa sad više nema one situacije gdje gledate u podatke stare 10 minuta i ne znate da li nisu osvježeni jer je aplikacija “zapela” ili ih stvarno još nema na serveru. Onda kad podaci stvarno kasne više nego je normalno, vrijeme snimke oboji se crveno i to je pravi trenutak da pokušate ručno osvježavanje.

    OBAVIJESTI

    Obavijesti (primljene notifikacije) se sada prikazuju i dok je aplikacija otvorena. Dosad su u tom slučaju znale proći nezapaženo. To je naročito bitno ako imate konfigurirane obavijesti prognoze kao Premium korisnik, te vam ona sad više ne može “promaknuti”.

    PROGNOZA I TABLICA

    • Vjerojatnost oborine je sada odmah vidljiva u tablici (ranije je bilo potrebno eksplicitno uključiti tu opciju u Postavkama). Ako vam vjerojatnost smeta, isključite ju, ali smatramo da je vrlo koristan podatak kojeg i većina drugih sličnih proizvoda daje, pa smo promijenili postavku.
    • Uz raspon temperature na početnom zaslonu stoji “upitnik” koji kad ga tapnete objašnjava zašto prikazujemo raspon, a ne jedan broj. To je nekima bilo zbunjujuće dosad, pa smo uveli to objašnjenje. Naime, ne prikazujemo trenutačnu temperaturu jer je najbliža mjerna postaja obično predaleko da bi opisala mjesto na kojem stojite, a prognozu ne želimo prikazivati kao mjerenje. Stoga dajemo iskreni podatak iza kojeg možemo stajati – prognozirani raspon za sljedećih 6 sati. Nakon što jednom pogledate objašnjenje na “upitniku”, on se više ne prikazuje.
    • Spremljene lokacije su sada ponuđene odmah pri traženju lokacije u tablici, grafu ili na početnoj strani.
    • Nova postavka omogućuje da aplijkacija zapamti lokaciju koju ste gledali pri zatvaranju, te otvara aplikaciju na istoj toj lokaciji.

    POPRAVCI

    • Podaci prognoze se sami vraćaju nakon povratka Internet veze i jasno vam kaže kad ste izvan mreže. Ovo rješava povremene poruke “Nije moguće prikazati podatke” i slične.
    • Početna stranica se više ne “preslaguje” dok se aplikacija otvara već ostaje konzistentan po pitanju elemenata.
    • Decimalni brojevi se prikazuju sa zarezom na hrvatskom jeziku.
    • I još mnogo poliranja kroz cijelu aplikaciju.

    Ažuriranje 3.6.0 je dostupno na Google Play i App Storeu. Prijave eventualnih problema i prijedloge šaljite nam na meteocentar@gmail.com.

  • Meteo novosti: srpanj 2026

    Meteo novosti: srpanj 2026

    Srpanj 2026. bio je mjesec suše na kopnu (koja se nastavila i intenzivirala i kroz prvu polovicu kolovoza!) i neobično “šćigastog” Jadrana. Dok su rijeke u istočnoj Hrvatskoj i velikom dijelu Europe spuštale vodostaj prema povijesnim minimumima, a zapadna Europa gorjela u požarima kakve Španjolska i Francuska dosad nisu zabilježile, Jadran je u samo osam dana doživio tri dana s meteotsunamijima. Uz samo vrijeme, mjesec je donio i tihu promjenu u motrenju i prognozi: prvi europski geostacionarni infracrveni sonder pušten je korisnicima, a ECMWF je objavio kako se strojno naučena prognoza gradi kao zajednička europska infrastruktura.

    🌍 Vrijeme u regiji

    • U noći s 15. na 16. srpnja, u Starom Gradu na Hvaru more je u nekoliko minuta preplavilo rivu, a u danima koji su slijedili slični su se slučajevi ponovili na još nekoliko mjesta na našoj obali. S obzirom da se da se meteotsunami na Jadranu obično pojavi jednom godišnje ili rjeđe, tri takva dana unutar osam dana su izrazito neuobičajena. O fizici same pojave pisali smo u zasebnom tekstu na ovom blogu.
    Poplavljena riva u Malom Lošinju; izvor: DalmacijaDanas/Crometeo
    • Prema službenoj ocjeni mjeseca srpanj je u Hrvatskoj bio vrlo topao: odstupanje srednje temperature zraka od normale 1991.–2020. išlo je od +0,7 °C u Varaždinu do +2,2 °C na Puntijarki i Zavižanu. Oborina je pritom bila krajnje neujednačena; od 13,2 % normale u Rijeci (8,7 mm) do 190,2 % na Split-Marjanu (46,8 mm). Iz tog proizlazi da je bilo ekstremno sušno u Zagrebu i na Puntijarki, a kišno kod Gospića, Knina, Šibenika i Splita (DHMZ).
    • Dugotrajan manjak oborine pokazao se i u rijekama: Dunav u Batini bio je 142 dana, odnosno dvije trećine dosadašnjeg dijela godine, ispod praga hidrološke suše (stanja u kojem protoci i razine voda padnu dovoljno nisko nakon duljeg manjka oborine). DHMZ navodi da su brojne europske rijeke od sredine srpnja imale vrlo niske protoke vode. Apsolutni minimumi pali su na samom prijelazu u kolovoz: Drava kod Osijeka 1. kolovoza na −192 cm, 20 cm ispod minimuma iz 2022., i Dunav u Batini 3. kolovoza na −142 cm (DHMZ). Početkom kolovoza vodstaji su se nastavili snižavati.
    • Sjever Italije pogodio je 19. i 20. srpnja niz nevremena. U pokrajini Ferrara padala su zrna tuče do 9 cm u promjeru koja su uništavala automobile, krovove i nasade, a u Milanu je zbog olujnog vjetra, munja i tuče prekinut koncert uz ozlijeđene posjetitelje (The Local Italy). Isti tekst podsjeća na studiju iz Nature Geosciencea u prosincu 2025. prema kojoj se pojava vrlo velike tuče, ona preko 5 cm, nigdje u svijetu ne intenzivira brže nego upravo u sjevernoj Italiji, čime to područje staje bok-uz-bok s američkim tučonosnim regijama.
    Foto: Nicola Pirondini

    🌐 Globalno vrijeme i klima

    • Zapadnu Europu obilježili su požari izvan dosad zabilježenih razmjera. Požar kod Ávile 22. i 23. srpnja; s oko 50.000 ha postao je najveći zabilježeni požar u povijesti Španjolske, a spojena vatrena fronta zapadno od Madrida dosegla je 77.000 ha do 24. srpnja. U Francuskoj je do kraja srpnja izgorjelo više od 90.000 ha, od čega preko 42.000 ha u jednom požaru u Girondi. Mediji su 25. srpnja dojavili pojavu pirokumulonimbusa (grmljavinski oblak koji energiju za uzlaznu struju crpi iz topline samog požara), što je prvi takav dokumentirani slučaj u Francuskoj (NASA Earth Observatory).
    • Brza atribucijska analiza objavljena 30. srpnja stavlja te požare u klimatski kontekst. Proizlazi da su u središnjoj Španjolskoj požarni uvjeti barem 20 puta vjerojatniji nego u preindustrijskoj klimi i za 42 % intenzivniji, a u jugozapadnoj Francuskoj barem dvostruko vjerojatniji i za 46 % intenzivniji. Korištena metoda je nestacionarna GEV razdioba (razdioba ekstremnih vrijednosti čiji parametri ovise o globalnoj temperaturi) primijenjena na sedmodnevni kumulativ požarnog indeksa DSR (World Weather Attribution). Ovo upućuje na nužnu potrebu za značajnim unaprijeđivanjem vatrogasnog sustava svih sredozemnih država, uključujući Hrvatsku i to što je prije moguće.
    • Za nastavak godine bitna je i najava iz WMO-ove mjesečne sezonske obavijesti, koju je DHMZ prenio 31. srpnja: El Niño se zadnjih mjeseci konstantno pojačava i prognoze govore da će nastaviti jačati i dalje. Ansambl više modela vodećih prognostičkih centara upućuje, navodi se, na prosječne sezonske anomalije temperature površine mora koje će narasti na 3 °C u praćenim El-Nino regijama (DHMZ / WMO).

    🖥️ NWP i AI modeli

    • ECMWF je 14. srpnja detaljnije predstavio svoj Machine Learning Project, međunarodnu suradnju pokrenutu 2024. u kojoj sudjeluje 17 nacionalnih meteoroloških službi, pod vodstvom norveške i švicarske službe te u okviru EUMETNET-ova programa E-AI. Okosnica je Anemoi, otvoreni programski okvir za pripremu skupova podataka, treniranje modela i inferenciju (pokretanje već naučenog modela na novim podacima), iz kojeg su izrasli operativni AIFS, njemački AICON i norveški Bris (ECMWF).
    • Na istom kolosijeku je i prototip AIFS-TC, u kojem drugi, zaseban model uči kakve pogreške AIFS obično čini u prognozi intenziteta tropske ciklone i onda predviđa korekciju te prognoze. Sustav je demonstriran na uraganu Fausto u istočnom Pacifiku, na prognozama AIFS Single i AIFS ENS od 20. srpnja u 00 UTC; sam opis objavljen je početkom kolovoza (ECMWF).
    • Koliko takvi modeli vrijede u ekstremnim meteorološkim uvjeetima, ispituje preprint koji uspoređuje šest AI modela (Pangu-Weather, FuXi, ArchesWeather, AIFS, GraphCast i Aurora) s fizikalnim i statističkim referencama na rokovima od 10 do 15 dana. Nekoliko ih dostiže ili nadmašuje fizikalne prognoze u izračunima za prizemnu temperaturu, ali većina ipak podcjenjuje vrhove ekstremne vrućine. Dinamički IFS (standardni NWP model) i dalje prepoznaje veći dio ekstremnih događaja od svih AI modela. Problem AI modela je premala količina podataka ekstremnog vremena za treniranje modela. Naime, ono što AI model nije još “vidio” iz povijesnih podataka tijekom treniranja, ne može ni replicirati u fazi inferencije. Primjerice, ako se u nekoj regiji nikad nije javila temperatura od 50°C, AI model ju nije u mogućnosti prognozirati jer nije imao iz čega “naučiti” o takvim uvjetima. S druge strane, klasičan fizikalno-dinamički model atmosfere s time nema problem. Rad je preprint i još nije prošao recenziju (arXiv).
    • Drugi preprint prilazi istoj temi kroz fizikalnu konzistentnost: autori zrcale ili rotiraju planetu po zemljopisnoj dužini odnosno širini, uz dosljedno prilagođene rubne uvjete i forsiranja. Klasični modeli opće cirkulacije takav svijet simuliraju uz samu pogrešku zaokruživanja, dok GraphCast i NeuralGCM ove testove ne prolaze (arXiv).

    🛰️ Satelit i radar

    • MTG-S1, lansiran 1. srpnja 2025., dovršio je provjeru u geostacionarnoj orbiti i 2. srpnja premješten je na radnu poziciju na 0° zemljopisne dužine te predan EUMETSAT-u u operativni rad. Pre-operativni podaci njegova infracrvenog sondera (instrumenta koji iz izmjerenog zračenja rekonstruira vertikalni profil temperature i vlage) pušteni su svim korisnicima 30. srpnja. IRS snima oko 2000 valnih dužina u termalnom infracrvenom dijelu spektra svakih 30 minuta i prvi je takav instrument u GEO orbiti nad Europom (EUMETSAT).
    • Drugi satelit iste serije dobio je datum lansiranja: Arianespace je 20. srpnja objavio da MTG-I2 polazi 27. kolovoza 2026. raketom Ariane 62 u misiji VA270, četvrtom letu Ariane 6 ove godine i prvom u geostacionarnu prijelaznu orbitu (Arianespace).
    • Da nova generacija Meteosata nosi mjerljivu korist i izvan prognoze nevremena, pokazuje preprint koji spaja snimke MSG/SEVIRI i MTG/FCI različitih rezolucija u konvolucijsku mrežu za procjenu prizemnog Sunčeva zračenja svakih 10 minuta nad Estonijom. Hibridni model znatno je nadmašio onaj samo sa starijim SEVIRI-jem u oblačnim uvjetima, a uspoređen je i s fizikalnim satelitskim produktom SARAH-3; rezultati su zasad preprint (arXiv).

    📄 Znanstveni radovi

    • U mjesecu u kojem se Jadran triput “uzdigao izvan reda”, zgodno je stigao i rad koji brusi samu teoriju. Klasično Proudmanovo rješenje za forsirani dugi val ide u beskonačnost kad se brzina poremećaja tlaka izjednači s brzinom dugog vala (Froudeov broj F = 1), što je fizikalno neodrživo. Novi nelinearni izvod u prvom redu vraća Proudmanovo rješenje, a u drugom daje konačan iznos i pri rezonanciji; nelinearna advekcija znatno potiskuje pojačanje, a pri F = 1 rješenje se račva u dvije grane, što se u nelinearnim sustavima povezuje s kaosom. I ovaj rad je za sad preprint (arXiv).

    Ivan Toman