Za sve koji vole meteorologiju i žele vidjeti procese u stvarnom životu postoji mjesto gdje teorija postaje iskustvo . Mjesto na kojem se svaki dan dešava neki novi eksperiment: jutarnja magla, para koja se diže s površine i lagani povjetarac koji miješa vlagu kroz zrak. Dobrodošli u čarobni svijet između vode i kopna. Dobrodošli u svijet močvare!
Močvare nastaju nakupljanjem stajaće vode u plitkim udubljenjima gdje je tlo zasićeno vlagom, a površinske vode spore ili nepomične. Ukratko, riječ je o plitkim vodama stajaćicama odnosno o tlu natopljenim najčešće slatkom vodom. Ovdje nije važno samo što vidite, nego što i osjetite jer močvara nije samo krajolik već živa scena meteoroloških i ekoloških procesa. U močvari se vrijeme osjeća, mjeri i vidi.
Foto: Ivica Grbelja
Močvare su mikroklimatski regulatori, a ono što ih čini zanimljivima su temperatura, vlažnost i magla. Zbog stalne prisutnosti vode, močvarna površina se zagrijava i hladi sporije nego suho tlo što dovodi do nižih maksimalnih temperatura danju i viših minimalnih temperatura noću. Rezultat je stabilniji prizemni sloj atmosfere, manje ekstremnih osjetnih temperatura i česte temperaturne inverzije. Meteorološki gledano, močvara djeluje kao prirodni amortizer termalnih promjena. Visoka vlaga usporava klimatske šokove i daje lokalni doprinos oblacima i pljuskovima ( smanjuje LCL i može potaknuti razvoj oblaka u toplijim mjesecima). Magla nije samo lijep prizor već hladi lokalni zrak, oblikuje mikroklimu i utječe na lokalne vremenske uvjete. No priča tu ne završava jer u zasićenom tlu močvara gdje nema kisika mikroorganizmi razgrađuju organsku tvar i proizvode metan pa tako ista močvara koja lokalno hladi zrak i ublažava ekstreme ujedno dugoročno sudjeluje u globalnim klimatskim promjenama zagrijavajući planet na sasvim drugoj vremenskoj skali. Močvare su važne jer zadržavaju poplave i smanjuju eroziju, proizvode mikroklimu i lokalno hlade zrak, stvaraju staništa za ptice, vodozemce i rijetki biljni svijet, te filtriraju vodu i čuvaju kvalitetu podzemnih voda.
Slikovni prikaz uloge i važnosti močvara. Izvor:www.wwfadria.org
Močvare u Hrvatskoj nisu velike ali su ekološki i meteorološki vrlo važne. Poplavne močvare su Kopački rit (Drava i Dunav), Lonjsko polje (Sava) i Mokra Gora. Močvare koje se hrane kišnicom su djelomično Vransko jezero i manja tresetišta u Gorskom kotaru i Hrvatskom zagorju. Obalne močvare su Neretvanska delta i Hutovo blato, te manja priobalna močvarna područja u Istri. U jezerske močvare ubrajaju se krajnje točke Plitvičkih jezera i Vranskog jezera.
Očuvanje močvara znači čuvanje ekološke ravnoteže, klimatske stabilnosti i prirodne ljepote, te nam omogućuje da i sami bolje razumijemo i promatramo meteorološke procese u stvarnom životu.
Izvor: USFWS
Dan zaštite močvara se obilježava 2. veljače kako bi se podigla svijest o važnosti močvarnih staništa, te potaknulo njihovo očuvanje i zaštitu.
Ivica Grbelja