Dalmatinska zagora je meteorološki vrlo hirovito područje. Iako ne toliko udaljena od mora, meteorološka događanja često znaju biti drukčija nego na obali, nerijetko i ekstremnija. Na granici mediteranske i kontinentalne klime, Zagora je poznata po svojim hladnim i jakim vjetrovima, često iznimnim količinama oborina, a u inverzivnim okolnostima i po niskim noćnim temperaturama. Grad Knin nije iznimka, a njegovi stanovnici posebno će pamtiti blagdan Tri Kralja, 06. siječnja ove godine.
Već smo pisali o prodoru hladnog zraka i jačanju sredozemne ciklone koja je donijela mnogo oborina, kišu na Jadranu i snijeg u unutrašnjosti, te znatno snizila temperature zraka ispod pozitivne granice. Dok su mnogi uživali u snijegu, neki ga i kudili, Knin i dio Dalmatinske zagore toga je popodneva vidio samo led i štetu koju je ovo nevrijeme napravilo.
Što je pošlo po zlu toga dana? Sredozemna ciklona s 999 hpa u centru, ušla je u Jadran malo sjevernije nego što se uglavnom očekivalo i svojim prednjim dijelom gurala topli zrak koji se pred hladnoćom koja je pristizala sa sjevera dizao u više slojeve atmosfere, stvarajući tzv “toplinski klin”. Zbog toga, oborine su padale u obliku kiše do prizemnog sloja gdje su već prevladali hladan zrak i negativne temperature. Dalmatinska obala je još bila temperaturno poviše nule i oborine primala u obliku obične kiše. Zapuhala je jaka do olujna bura.
Na karti vidimo položaj cikone s 999 hpa u centru oko 18h toga dana. Izvor: https://meteocentre.com
Koliko je toplinski klin bio jako izražen najbolje kazuju temperature zraka na vrhovima viših planina u blizini gdje postoje mjerne postaje. Dok je Knin već mjerio -2°C na dva metra visine, najviši vrh Hrvatske Sinjal na Dinari mjerio je +1°C, dok je planinarski dom na Promini koji se nalazi na 850 mnv mjerio +5°C tijekom cijelog popodneva i večeri.
Na kninskom području velika količina padalina jednostavno se ledila u dodiru s tlom, automobilima, objektima, stablima, stvorivši ledenu koru debelu 5-6 cm. Debeli slojevi leda po granama, ledene sige su visile po krovovima, stupovima stvarajući apokaliptični prizor.
Foto: Zvonimir Barišin
Izvor: HRT
Olujna bura lomila je grane stabala opterećene ledom koje su padale po ulicama, zakrčila ceste i željezničke pruge, srušeni su stupovi elektrodistribucijske i telekomunikacijske mreže, pa su dio Knina i većina okolnih sela ostali i bez struje i interneta. Bilo je i oštećenih automobila. Vlak koji je iz Zagreba krenuo u Split, ostao je preko 20 sati “zarobljen” na kninskom kolodvoru zbog oštećenja stakla i neprohodnosti pruge.
Izvor: 24 sata
Malo olakšavajuća okolnost dogodila se tek u ranojutarnjim satima, odmicanjem ciklone dalje prema jugu i dodatnim zahlađivanjem. Viši slojevi bili su sve hladniji i počeo padati običan snijeg na zaleđenu površinu. Prava je sreća u svemu ovome što nije bilo ljudskih žrtava.
Iduća dva dana kninsko područje je zadržalo negativnu temperaturu koja je onemogućila otapanje leda i otežavala popravke i saniranje štete, pa su pojedina mjesta dugo čekala ponovnu uspostavu električne energije i normalizaciju života.
Kolika je stvarna šteta od ovog nevremena na kninskom području kao i još nekim dijelovima Dalmatinske zagore još se procijenjuje, a kiša koja se ledi pri dodiru s tlom ili “ledena kiša”, još je jednom pokazala koliko je opasan i ekstreman meteorološki događaj.
Izvor: HRT (Ilustracija)
Ivica Grbelja