Prema podacima Europskog sustava za informacije o šumskim požarima (Forest Fire Information System – EFFIS), ljeto 2025. bilo je rekordno po količini opožarene površine na kontinentu u posljednjih skoro 20 godina. Najviše su nastradala područja na Pirenejskom poluotoku gdje je izgorilo više od 500 tisuća hektara šume, što je gotovo dvostruka površina Luksemburga. Rekorde u izgorjeloj površini postavile su i Turska, Grčka te Cipar. Požar Corbieres Massifa u Francuskoj ostaje zapisan kao najveći obalni požar u toj državi u zadnjih 50 godina. Ukupno, preko 30 osoba je izgubilo živote u spomenutim požarima, uz 105.000 evakuacija. Vrlo teška požarna sezona zabilježena je i u Portugalu, te Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovakvi rekordi pripisuju se neuobičajeno vrućim i suhim meteorološkim prilikama diljem Europe tijekom ljeta 2025. Pokazatelj je to kako će u budućnosti biti nužno ulaganje u protupožarnu tehnologiju i strategiju mnogo više nego se to trenutačno provodi.
Vremenska prognoza korištenjem meteoroloških modela umjetne inteligencije sve je aktualniji način računalnog prognoziranja vremena.U lipnju 2025., američki državni centar za uragane (National Hurricane Center) je u suradnji s Googleovim sustavom DeepMind, uključio AI model u operativno odlučivanje. Pokazalo se kako AI modeli mogu parirati klasičnim dinamičkim modelima za simulaciju atmosfere, a osim podjednake uspješnosti u predviđanju imaju i veliku prednost po pitanju korištenja računalnih resursa. Naime, nakon faze treniranja, operativna faza zahtijeva neusporedivo manje hardverskih resursa u usporedbi s klasičnim sustavima, uz mnogo brže izvođenje simulacija, a to znači jeftiniju i pravovremenu prognozu.
Od 2017., Svjetska meteorološka organizacija (WMO) vodi bazu ekstremno dugačkih munja. U srpnju 2025. U časopisu Bulletin of the American Meteorological Society objavljen je rad u kojem je opisana pojava munje duljine 829 kilometara, što se trenutačno smatra najduljom zabilježenom munjom od početka praćenja. To se je dogodilo u američkoj Velikoj nizini (Great plains), s 21. na 22. listopada 2017. unutar mezoskalnog konvektivnog sustava.
Od aktualnih događanja u svijetu ponajviše se prati uragan Melissa koji se formirao u Karipskom moru i čije se jačanje očekuje do kategorije 4 ili 5. Takav će prema trenutačnim prognozama pogoditi Jamajku, Kubu, Haiti i Dominikansku republiku. Ovo će biti najjači uragan ove sezone (do sad), a postoji mogućnost da bude i najdestruktivniji za Jamajku ikad. Landfall na Jamajku očekuje se tijekom ponedjeljka.
Europsko vrijeme trenutačno obilježava duboka ciklona nad Skandinavijom i polje visokog tlaka nad Atlantikom (Azorska anticiklona), što uvjetuje zapadno zonalno strujanje nad većim dijelom kontinenta. Slična situacija ali uz slabljenje Azorske anticiklone održavat će se i idućih dana, uz blagu tendenciju jačanja anticiklonalnog polja nad Sredozemljem, što bi tijekom narednog tjedna trebalo donijeti nešto stabilnije vremenske prilike našim krajevima. Ipak, ne i potpuno stabilno. Veći dio Europe imat će kišovitije vrijeme od prosjeka, posebice zapad kontinenta koji će većinom biti pod utjecajem ciklonalnih strujanja u idućih 10-tak dana.

Slika: Geopotencijal na 500 hPa (linije) i anomalija istog (boje) za period od 27.10. do 3.11. (ECMWF)
Ivan Toman



