Studeni nas je ove godine odlučio podsjetiti što znači prava kasna jesen, odnosno rana zima. Dok je prva polovica mjeseca bila obilježena stabilnijim, ali maglovitim vremenom nad kontinentom, druga polovica donijela je naglu promjenu sinoptičke situacije. Od “zaključanog” Sredozemlja do atlantskih oluja, atmosfera je sve samo ne dosadna. Donosimo najznačajnije događaje koji su obilježili meteo svijet u proteklih nekoliko tjedana.

1. Hrvatska i regija: Prvi pravi “ugriz” zime i orkanska bura

Sredina ovog tjedna (oko 20. studenog) donijela je prvu ozbiljniju zimsku ciklonu u našu regiju. Nakon neuobičajeno toplog početka mjeseca, polarni maritimni zrak spustio se sa sjeverozapada Europe, formirajući genovsku ciklonu koja se premjestila preko Jadrana.

• Snijeg u gorju: Snježna granica se u noći s utorka na srijedu naglo spustila. Zavižan je “okovan” pravim zimskim uvjetima, a snježni pokrivač zabijelio je i niža gorja – Begovo Razdolje, Delnice i Platak dobili su konkretne centimetre, stvarajući pravu zimsku idilu, ali i prometni kolaps. Pahulje su zabilježene čak i u nekim nizinama unutrašnjosti te u zaleđu Kvarnera.
• Orkanska bura: Kako to obično biva s ovakvim prodorima, barički gradijent između anticiklone na sjeverozapadu i ciklone u Jadranu rezultirao je orkanskom burom. U podvelebitskom području udari su prelazili 150 km/h, zatvarajući ključne prometnice i podsjećajući nas na snagu velebitske kraljice vjetrova te činjenicu da ulazimo u zimski period kad treba biti spreman na ovakve situacije.
• Snijeg i u Dalmaciji: U subotu, 22. studenog, premještanjem jadranske cikona na jug, hladan zrak preplavio je i Dalmaciju. Snježne oborine su zabilježene i nadomak Splita, sve do Klisa uz svega 1°C, te u mnogim drugim dijelovima Splitsko-dalmatinske županije (Dugopolje, Neorić, Aržano, Dicmo, veći dio autoceste A1 na višoj nadmorskoj visini, itd.).

2. Oluja “Claudia” potopila zapadnu Europu

Sredinom mjeseca (oko 14. studenoga), pažnja europskih meteorologa bila je usmjerena na oluju Claudia, koju je imenovao španjolski AEMET.

Ovaj sustav nije bio toliko opasan zbog vjetra, koliko zbog ogromnih količina kiše. Claudia je najprije pogodila Kanarsko otočje i zapadni dio Pirenejskog poluotoka, da bi se njezine fronte potom premjestile na sjever, donoseći obilne oborine Irskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. U dijelovima Irske pale su mjesečne količine kiše u samo 24 sata, uzrokujući izlijevanje rijeka i poplave na već zasićenom tlu. U jugozapadnoj Francuskoj Claudia je južnim strujanjima zraka podigla temperature do 29,8°C što je ujedno i državni rekord za studeni.

3. Rekordno topao početak studenog

Prije nego što je “Claudia” stigla, veći dio Europe, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo, bilježio je nevjerojatno topao početak mjeseca.

Noć s 5. na 6. studenoga (“Bonfire Night”) u Velikoj Britaniji bila je najtoplija takva noć u povijesti mjerenja, s temperaturama koje se lokalno nisu spuštale ispod 14°C – vrijednosti primjerenije ljetnim jutrima nego kasnoj jeseni. Ovaj toplinski val bio je posljedica snažnog južnog strujanja koje je “pumpalo” topao zrak s kontinenta prema sjeveru, još jednom potvrđujući trend sve toplijih jeseni.

4. Svemirsko vrijeme: Spektakl solarne oluje

Osim atmosferskih, studeni 2025. donio nam je i uzbuđenja izvan našeg planeta. Oko 11. i 12. studenoga Zemlju je pogodila serija snažnih geomagnetskih oluja uzrokovanih koronalnim izbacivanjima mase (CME) sa Sunca.

Ovaj događaj rezultirao je spektakularnim polarnim svjetlostima (aurora borealis) koje su bile vidljive puno južnije nego inače (npr. Mallorca u Španjolskoj). Iako nije bilo većih problema s tehnologijom, ovo je bio jedan od intenzivnijih događaja “svemirskog vremena” u trenutnom solarnom ciklusu, podsjećajući nas koliko smo ovisni o raspoloženju naše zvijezde.

5. Filipini na udaru tajfuna “Fung-wong”

Studeni obilježava kraj sezone tropskih ciklona na Atlantiku. No sjeverni Pacifik često ne miruje ni u studenom pa je tako bilo i ove godine. U prvoj polovici mjeseca (3.-13. studenoga), tajfun Fung-wong harao je sjevernim dijelom Filipina.

Prema izvještajima, ovo je bio jedan od većih tajfuna sezone, koji je donio ekstremne poplave i razaranja infrastrukture. Nažalost, zabilježene su i ljudske žrtve. Pojava ovako snažnih tropskih ciklona u studenom ukazuje kako se sezona tajfuna postupno produljuje prema kraju godine, a njihov maksimalni intenzitet povećava uslijed visokih temperatura oceana.

6. Klimatski kontekst: 2025. u utrci za najtopliju godinu

Globalni podaci za listopad, koji su pristigli početkom ovog mjeseca, potvrdili su da je listopad 2025. bio treći najtopliji u povijesti mjerenja. S obzirom na visoke temperature zabilježene u prvoj polovici studenog diljem sjeverne hemisfere, klimatolozi su sada gotovo sigurni da će 2025. godina završiti u top 3 najtoplije godine ikada zabilježene, nastavljajući niz vrlo toplih godina (najtoplija je bila 2024.).

Ivan Toman

Poštovani korisnici besplatne verzije,

U periodu od ponedjeljka, 24. studenog, pa zaključno s krajem idućeg ponedjeljka, 1. prosinca (Black Week; Cyber monday), moći ćete se besplatno pretplatiti na našu Premium verziju, u trajanju od punih mjesec dana!

Benefiti Premium verzije su u ovom trenutku:

• Mogućnost definiranja sistemskih obavijesti temeljem proizvoljnih meteoroloških kriterija
• Prikaz aplikacije bez reklama

Sigurni smo da će vam se sistemske obavijesti svidjeti, posebno istinskim zaljubljenicima u meteorologiju i vrijeme. Putem njih aplikacija će vas obavještavati svaki put kad se u prognozi pojave postavljeni kriteriji, onako kako ih vi sami definirate u Postavkama aplikacije.

Da bi aktivirali vaših besplatnih mjesec dana Premiuma:

U periodu između 24.11. i 2.12. trebat ćete otići u aplikaciju Trgovina Play (Play Store aplikacija na engleskim verzijama Androida) i unijeti promotivni kod BF2025, prema sljedećim uputama:

1. Izađite iz ove aplikacije i otvorite aplikaciju “Trgovina Play“.
2. Dodirnite ikonu svog profila (gore desno).
3. Odaberite “Plaćanja i pretplate“.
4. Odaberite “Iskoristi darovni kôd“.
5. Unesite kôd: BF2025

Nakon unosa koda, vratite se u Meteocentar i vaš Premium će biti aktivan tijekom sljedećih mjesec dana!

Ovo je također zgodna prilika za isprobavanje Premium paketa u cilju odluke da li ga želite zadržati nakon isteka besplatnih mjesec dana po vrlo povoljnoj cijeni (2 eur + PDV mjesečno ili 20 eur + PDV godišnje). Svi oni koji se pretplate po toj cijeni, trajno ju zadržavaju (pod uvjetom kontinuiteta), pa i onda kad se u budućnosti cijena za nove pretplatnike povisi, po dodavanju novih planiranih Premium opcija kao što je npr. napredno praćenje radarskih odraza koje je trenutačno u fazi razvoja.

Važno za znati: Iako je promotivni mjesec besplatan, Google će od vas pri unosu promotivnog koda tražiti da imate povezan način plaćanja (karticu ili PayPal) u trenutku iskorištavanja koda.

• Zašto? Zato što Google ovo tretira kao pretplatu koja počinje besplatnim probnim periodom, a ne kao jednokratni poklon. To je tehničko ograničenje Google Play sustava, tj. jedini način za izvesti ovakvu promotivnu ponudu.
• Naplata: Naplatit će se 0,00 €.

Ako ne otkažete pretplatu unutar tih 30 dana:

• Google će početi automatski teretiti vašu karticu/Paypal za iznos vaše redovne mjesečne pretplate.
• Pretplata se nastavlja normalno svaki mjesec dok je ne otkažete.

Ako želite samo besplatno bez nastavka pretplate:

• Možete unijeti kod, dobiti besplatni mjesec i kasnije bilo kad otkazati pretplatu (unutar 30 dana).
• Rezultat: Imat će Premium do isteka punih 30 dana (bez obzira kad otkažete unutar 30 dana), a nakon toga neće se izvršiti naplata.

Vaš Meteocentar tim!

Tragedija jahte Bayesian: Kad meteorologija pomaže razumjeti katastrofu

U ranim jutarnjim satima 19. kolovoza 2024., luksuzna jahta Bayesian duljine 56 metara potonula je u moru kod malog sicilijanskog mjesta Porticello, nedaleko Palerma u Italiji. Sedam od dvadeset dvoje ljudi na brodu izgubilo je život u ovom tragičnom događaju koji je potresao Italiju i šire. No osim ljudske tragedije, ovaj slučaj pokrenuo je i zanimljivo meteorološko pitanje: što je zapravo uzrokovalo potonuće? Je li brod zahvatila morska pijavica ili se ipak dogodilo nešto drugo – konvektivna oluja s jakim udarima vjetra koje nazivamo downburst?

Skupina talijanskih meteorologa i znanstvenika pokušala je odgovoriti na ovo pitanje detaljnom analizom svih raspoloživih podataka. Njihovo istraživanje, koje su objavili Francesco De Martin i kolege u prestižnom časopisu Weather Kraljevskog meteorološkog društva (Royal Meteorological Society), pruža fascinantan uvid u ono što se te kobne noći dogodilo iznad južnog Tirenskog mora.

Morska pijavica ili olujni vjetar – u čemu je razlika?

Prije nego zaronimo u analizu, važno je razumjeti o kakvim meteorološkim pojavama govorimo. Morska pijavica (waterspout) intenzivan je vrtlog malog horizontalnog opsega koji se javlja iznad vodene površine. Pijavica je srodna tornadu, no uz određene razlike, prvenstveno u jačini i činjenici da se uglavnom javlja nad vodenom površinom, dok je tornado u pravilu jača tvorevina i javlja se uglavnom nad kopnom. Pijavica obično nastaje iz kumuliformnog oblaka i povezana je s mezociklonskim ili nemezociklonskim olujama. Iako mogu biti snažne, morske pijavice relativno su lokalizirani fenomen nad morem te stoga rijetko uzrokuju štetu.

S druge strane, konvektivne oluje mogu proizvesti ono što meteorolozi nazivaju downburst („propad”) – snažan silazni tok zraka u pozadini olujnog oblaka, koji udara o površinu i širi u svim smjerovima poput eksplozije. Udari vjetra kao posljedice downbursta mogu biti izuzetno jaki, često dosežući brzine od 30 do 45 metara u sekundi, i obično pokrivaju znatno veće područje od morskih pijavica. Neki downburstovi su lokalizirani na prostor od nekoliko stotina metara (microburst – “mikropropad”).

Razlikovanje između ove dvije pojave nije samo akademska vježba. Konvektivne oluje s downburstima potencijalno su predvidljive danima unaprijed pomoću numeričkih modela prognoze, dok su morske pijavice mnogo nepredvidljivije i kratkoročnije pojave.

Što govore satelitske snimke?

Analiza satelitskih podataka pokazala je da se između 20:00 UTC 18. kolovoza i 04:00 UTC 19. kolovoza nad južnim Tirenskim morem razvio mezo-konvektivni sustav (MCS). Satelitske snimke u infracrvenom spektru jasno pokazuju da je ovaj sustav sadržavao konvektivne ćelije s relativno kratkim životnim vijekom – najniža temperatura vrha oblaka od oko 210 K (-63°C) zabilježena je u 01:57 UTC, što ukazuje na vrlo aktivnu konvekciju.

Ono što je posebno zanimljivo jest animacija razvoja oluje. Satelitski podaci pokazali su rast i raspad nekoliko konvektivnih ćelija unutar MCS-a. Jedna od tih ćelija prošla je točno preko područja gdje je bio usidren Bayesian između 01:27 i 02:27 UTC – upravo u vrijeme kada se dogodila tragedija. Međutim, iz satelitskih podataka nije moguće zamijetiti rotacijska obilježja koja bi ukazivala na postojanje pijavice.

Atmosferski profil: recept za jaku oluju

Analizom atmosferskog profila s najbliže radiosonde, u Trapaniju (oko 90 km zapadno od mjesta nesreće), znanstvenici su otkrili postojanje “recepta” za razvoj jakih konvektivnih oluja. Profil je pokazao:

• Vrlo vlažan zrak u prizemnom sloju s prosječnim omjerom miješanja od 17,3 grama vodene pare po kilogramu zraka
• Visoke vrijednosti energije konvektivne nestabilnosti (CAPE od oko 2700 J/kg)
• Slab vjetar u donjim slojevima, ali jačanje iznad 1 km visine što je stvorilo oko 18 m/s smicanja između površine i 6 km visine
• Snažan zapadni tok na visokim razinama, povezan s ciklonom nad središnjom Italijom

Ovakav profil tipičan je za razvoj jakih oluja koje mogu proizvoditi snažne silazne udare vjetra. Suhi zrak u srednjim slojevima troposfere posebno je pogodan za razvoj downbursta jer jako isparavanje oborina u tom sloju hladi zrak i čini ga težim, čime se ubrzava njegovo spuštanje prema tlu.

Podaci prizemnih meteo postaja

Tri amaterske meteorološke postaje u blizini – u Aspri, Bagheriji i Solantu – zabilježile su klasična obilježja prolaska olujne fronte s downburstom. Podaci pokazuju:

• Pad pa nagli porast atmosferskog tlaka (od 0,3 do 2 hPa)
• Iznenadni pad potencijalne temperature (oko 4,5 °C) pri prolasku hladne fronte
• Porast brzine vjetra koji je zabilježen istovremeno na sve tri postaje

Najjači udar vjetra zabilježen u Aspri iznosio je 23,5 m/s (oko 85 km/h) u 01:59 UTC, a u Solantu čak 23,7 m/s u 02:04 UTC. Ove vrijednosti nisu ekstremno visoke, ali treba imati na umu da su postaje smještene na kopnu i nisu bile u idealnom položaju za mjerenje jake oluje koja je pogodila morsko područje gdje je bila usidrena jahta.

Točan slijed događaja istraženih s videozapisa obalnih kamera i AIS podataka broda, pokazuje da se jahta počela zanositi oko 01:50 UTC nakon prvih udara vjetra, a najjači udari izmjereni su između 01:59 i 02:04 UTC. U 01:59 UTC, sudeći po AIS zapisima položaja jahte, ona je vjerojatno ostala bez sidra budući da se počela brzo gibati s vjetrom u pravcu jugoistoka. Jahta je potonula u 02:06 UTC.

Je li događaj bio predvidiv?

Ključno pitanje koje postavlja ovo istraživanje jest: je li tragedija bila predvidiva? Odgovor je – djelomično da.

Znanstvenici su analizirali prognoze dva operativna numerička modela: ICON-2I (determinističke prognoze) i ICON-2I-EPS (probabilističke prognoze ansambla). Model ICON-2I, pokrenut 18. kolovoza u 00:00 UTC – punih 26 sati prije potonuća – predvidio je mogućnost jakih udara vjetra između 01:00 i 04:00 UTC 19. kolovoza nad južnim Tirenskim morem.

Probabilistički model ICON-2I-EPS, pokrenut dan ranije (17. kolovoza u 21:00 UTC, 29 sati prije događaja), pokazao je 10% i 25% vjerojatnost udara vjetra jačih od 24,5 m/s u relevantnom području, a pojedini članovi ansambla modela su simulirali udare i preko 33 m/s. Novije simulacije ICON-2I modela (od 00 UTC na dan potonuća – prekasno!) predviđale su udare vjetra i do 40 m/s na moru između 03:00 i 04:00 UTC 19. kolovoza.

Talijanska Civilna zaštita izdala je upozorenje na grmljavinske oluje za sjeverne obale Sicilije za 19. kolovoza 2024., što znači da je mogućnost jakih oluja u tom području bila očekivana i pravovremeno komunicirana.

Zaključak: znanost u službi sigurnosti

Detaljna analiza svih raspoloživih podataka – satelitskih snimaka, atmosferskih profila, mjerenja sa zemaljskih postaja i numeričkih modela – snažno upućuje na zaključak da je potonuće jahte Bayesian najvjerojatnije uzrokovano konvektivnom olujom s downburstom, a ne morskom pijavicom.

Dok postojanje pijavice/tornada ne može biti potpuno isključeno zbog nedostatka radarskih opažanja, prikupljeni dokazi i analize govore protiv te hipoteze. Satelitske snimke ne pokazuju karakteristična obilježja mezociklonskih rotacija koje se obično smatraju potrebnima za nastanak tornada i jakih pijavica, a gibanje oluje odgovaralo je pravolinijskom vjetru unutar downbursta, ne okretanju kakvo bi se očekivalo kod superćelijskih sustava koji su osnovni recept za tornada i jake pijavice.

Ova tragedija naglašava važnost ranog sustava upozorenja na jake oluje i potrebu za poboljšanjem komunikacije meteoroloških rizika javnosti. Iako numerički modeli mogu predvidjeti mogućnost jakih oluja danima unaprijed, točno vrijeme i mjesto najjačih udara vjetra ostaju izazov zbog malih prostornih razmjera ovih pojava. Osim pravovremenih najava, postavlja se i pitanje pouzdane distribucije upozorenja na brodove, što kod trgovačkih brodova u pravilu funkcionira „uigrano”, no u slučaju jahti gdje je sve podređeno ljetnom odmoru i razonodi, to u pravilu nije slučaj.

Kao što ističu autori De Martin i kolege u svom radu objavljenom u časopisu Weather, institucije i mediji moraju povećati napore u podizanju svijesti javnosti o rizicima od jakih oluja, unaprijediti kvalitetu upozorenja i poboljšati komunikaciju povezanih rizika. U mediteranskom području, uključujući i Jadran, gdje su konvektivne oluje česte tijekom kasnog ljeta i jeseni, to je od presudne važnosti za sigurnost pomorskog prometa i svih koji provode vrijeme na moru.

Ivan Toman

Kad će se vratiti ekstremne zime kao ona iz 2012. godine? Znanost ima odgovor

Pamtite li zimski mraz iz veljače 2012. godine? Bura je tad puhala olujnom snagom gotovo neprekidno 20-tak dana. U potpunosti se zaledio lukobran u Senju, a nanesene zaleđene morske prašine bilo je i po otocima sjevernog Jadrana – Krku, Pagu, Prviću, … Dugotrajni polarni udar osjetila je gotovo cijela Europa. U francuskom gradu Toulouseu, koji se nalazi na jugoistoku Francuske, poznatom po blagoj mediteranskoj klimi, temperatura je pala ispod minus dvanaest stupnjeva Celzijusa. Rijeke su počele nositi ledene ploče, a ljudima su se ledile brade tijekom hoda preko kampusa lokalnog meteorološkog instituta. Zvuči kao nešto iz Skandinavije ili Rusije, a ne s Jadrana ili iz južne Francuske.

Taj zastrašujući nalet hladnoće zаhvatio je veliko područje Europe. Od zapada kontinenta, preko Balkana pa do Skandinavije, ljude su iznenadile ekstremne hladnoće i snijeg kojeg je malo tko od njih očekivao. Bila je to najhladnija dvotjedna epizoda u Europi u proteklih trideset godina.

Sad se postavlja važno pitanje koje je fasciniralo meteorologe i klimatologe: hoće li se takve hladnoće ikad vratiti? Istraživači sa francuskoga meteorološkog instituta CNRM (Centar za meteorološka istraživanja) nedavno su objavili studiju koja daje iznenađujući i pomalo zabrinjavajući odgovor — vrlo vjerojatno neće.

Kako se zimsko vrijeme mijenja s globalnim zagrijavanjem?

Da bismo razumjeli što nam studija govori, trebamo prvo shvatiti što se događa s najhladnijim danima tijekom godine. Bаš kao što su toplinski valovi postajali češći i intenzivniji, tako su i hladni valovi postali rjeđi i blaži. To nije samo opažanje — to je fizika. Kada planeta postupno postaje toplija, prosječne zimske temperature rastu, što znači da vjerojatnosti za ekstremno hladne događaje postaju manje. Posebno imajući u vidu fenomen Arktičke amplifikacije, koji ima za posljedicu da se Arktik zagrijava znatno brže od prosjeka planete – ekstremno hladnog zraka oko polova ima količinski i prostorno sve manje. A time su i šanse da će takav ekstremno hladan zrak doći u umjerene širine, nažalost također – sve manje.

Znanstvenici su proveli detaljnu analizu vrijednosti temperatura iz veljače 2012. godine koja je opisana kao događaj kakav se štoviše ponavlja samo jednom svakih dvadesetak godina, uz šansu da se ponovi neke određene godine od oko pet do šest posto. Međutim, ta je vjerojatnost već u 2024. godini pala na manje od jedan posto. Još važnije, prema njihovim modelima, vjerojatnost da nećemo vidjeti ponovno toliko hladnu zimu prije kraja stoljeća je 42-99 posto, ovisno o scenariju emisija stakleničkih plinova — a najbolja procjena iznosi 86 posto.

Što zapravo znači ta statistika?

U stvarnom jeziku, osamdeset i šest posto šanse da se nešto neće dogoditi znači da je s pravom za očekivati da zimski događaj takvog intenziteta i trajanja više nećemo doživjeti za naših života. Za događaj koji se dogodio prije samo trinaest godina, to je dramatična promjena. Zamislite si da ste nabavili policu osiguranja koja vas štiti od onoga što je do jučer izgledalo kao sigurno ponavljanje s vremena na vrijeme — ali se odjednom pokazalo da je u budućnosti gotovo sigurno da vam ona više neće biti potrebna. To je analogija rezultata ove studije.

Što je još fascinantnije, to ne vrijedi samo za zimski udar iz 2012. godine. Znanstvenici su također analizirali tri druga izvanredno hladna razdoblja koja su se dogodila nakon 2010. godine u različitim dijelovima svijeta: ekstremnu hladnoću u Teksasu 2021., hladni val u Kini 2016. i izuzetno hladnu zimu u Brazilu 2022. Za sve te događaje pronašli su slične rezultate — vjerojatnost njihovog neponavljanja do kraja stoljeća je između pedeset i šest i osamdeset i tri posto.

Povijesne hladnoće su već otišle — vjerojatno zauvijek

Još je bolje pokazano kada pogledamo iz drugog kuta — kroz prizmu povijesnih rekorda. Najhladnije epizode koje su zabilježene u znanstvene zapise tijekom dvadesetog stoljeća — kao što su one iz 1950-ih i 1980-ih godina — sada bi trebale biti praktički nemoguće. Prema studiji, vjerojatnost da se ti ekstremno hladni dani neće vratiti prije kraja stoljeća je 97 do 100 posto — drugim riječima, gotovo je sigurno da se takvi hladni rekordi neće ponoviti ili oboriti. Naziv koji su znanstvenici predložili za te događaje jest “izumrli događaji” — oni su reprezentanti klime koja je već iščezla zahvaljujući recentnim promjenama klime.

Dvadesetih godina prošlog stoljeća Pariz je bio poznat po potpuno smrznutoj rijeci Seni. Od 1956. godine naovamo, Pariz nije imao više potpuno smrznutu rijeku, i prema svim znanstvenim pokazateljima, vjerojatno je da nikad više neće. Slike koje je slikar Claude Monet naslikao prikazujući ledenu Senu i ljude koji hodaju po ledu — to su sada slike iz nekog drugoga svijeta, slike koje izgledaju nestvarno našim suvremenicima.

Treba li se zabrinjavati?

Evo u čemu je trik: iako su te ekstremne hladnoće postale sve manje vjerojatne, to ne znači da su potpuno nemoguće. Znanstvenici su jasno naglasili da je vjerojatnost da ćemo vidjeti jedan od ta četiri analizirana hladna vala ponovno prije kraja stoljeća još uvijek preko pedeset, točnije 69 posto — što je još uvijek značajno!

Što to znači praktički? To znači da ako se dogodi još jedna ekstremno hladna zima poput one iz veljače 2012., to ne bi trebalo izazvati šok ili preispitivanje klimatske znanosti. To bi samo značilo da se dogodio jedan od onih rijetkih događaja koji su još uvijek marginalno mogući — kao što je i sama 2012. godina bila dokazom da su ekstremne hladnoće još tada imale šanse za pojavu iako su već postajale vrlo rijetke pojave.

Što to znači za nas?

Za sektore osjetljive na hladnoću — kao što su primjerice infrastruktura, sustavi distribucije topline ili poljoprivreda — ova studija ima praktičan savjet. Veliki građevinski projekti, instalacije za grijanje ili izbor poljoprivrednih kultura za budućnost, trebali bi uzeti u obzir da će ekstremno hladne zime vjerojatno postati iznimno rijetke. Stoga nije potrebno značajno investirati u zaštitu od scenarija koji se više neće dogoditi s vjerojatnostima koje su relevantne za dugoročne planove, u usporedbi s onime kako se ranije investiralo. Umjesto toga, potrebno je pažnju usmjeriti na druge ekstreme – u prvom redu visoke temperature, jače isušivanje poljoprivrednog tla i druge nepovoljne okolnosti koje donosi toplija klima budućnosti.

Ali u istoj studiji postoji i nota opreznosti. Kako je studija fokusirana na ostatak dvadeset prvog stoljeća, znanstvenici priznaju da su mogući nepredviđeni događaji — od vulkanskih erupcija koje mogu privremeno ohladiti klimu do mogućeg kolapsa Atlantske termohaline cirkulacije. Ovi scenariji nisu uključeni u njihove modele, što znači da bi takvi događaji možda mogli značajno izmijeniti stvarne ishode u odnosu na njihove procjene.

Zaključak: Čuvati sjećanja na ledene dane

Ponovi li se zima poput one iz veljače 2012. godine, trebali bismo to doživjeti kao nešto posebno — kao zadnji ples s nečim što je do jučer bilo sastavni dio naše klime ali što sada brzo nestaje. Snažni zimski prodori neće potpuno nestati iz Europe — ali one ekstremne hladnoće koji su dio naših sjećanja iz djetinjstva, slike iz povijesti i inspiracija za slikare poput Moneta — ti su dani zaista možda već iza nas, bez povratka. I to je, na svoj način, važna lekcija o tome kako klimatske promjene oblikuju ne samo brojeve i temperature, već i svijet u kojem živimo.

Objava je temeljena na studiji:

Ribes, A., Y. Robin, O. Tessiot, and J. Cattiaux, 2025: Recent Extreme Cold Waves are Likely Not to Happen Again This Century. Bull. Amer. Meteor. Soc., 106, E1759–E1771, https://doi.org/10.1175/BAMS-D-24-0013.1.

Ivan Toman

Prema podacima Europskog sustava za informacije o šumskim požarima (Forest Fire Information System – EFFIS), ljeto 2025. bilo je rekordno po količini opožarene površine na kontinentu u posljednjih skoro 20 godina. Najviše su nastradala područja na Pirenejskom poluotoku gdje je izgorilo više od 500 tisuća hektara šume, što je gotovo dvostruka površina Luksemburga. Rekorde u izgorjeloj površini postavile su i Turska, Grčka te Cipar. Požar Corbieres Massifa u Francuskoj ostaje zapisan kao najveći obalni požar u toj državi u zadnjih 50 godina. Ukupno, preko 30 osoba je izgubilo živote u spomenutim požarima, uz 105.000 evakuacija. Vrlo teška požarna sezona zabilježena je i u Portugalu, te Ujedinjenom Kraljevstvu. Ovakvi rekordi pripisuju se neuobičajeno vrućim i suhim meteorološkim prilikama diljem Europe tijekom ljeta 2025. Pokazatelj je to kako će u budućnosti biti nužno ulaganje u protupožarnu tehnologiju i strategiju mnogo više nego se to trenutačno provodi.

Vremenska prognoza korištenjem meteoroloških modela umjetne inteligencije sve je aktualniji način računalnog prognoziranja vremena.U lipnju 2025., američki državni centar za uragane (National Hurricane Center) je u suradnji s Googleovim sustavom DeepMind, uključio AI model u operativno odlučivanje. Pokazalo se kako AI modeli mogu parirati klasičnim dinamičkim modelima za simulaciju atmosfere, a osim podjednake uspješnosti u predviđanju imaju i veliku prednost po pitanju korištenja računalnih resursa. Naime, nakon faze treniranja, operativna faza zahtijeva neusporedivo manje hardverskih resursa u usporedbi s klasičnim sustavima, uz mnogo brže izvođenje simulacija, a to znači jeftiniju i pravovremenu prognozu.

Od 2017., Svjetska meteorološka organizacija (WMO) vodi bazu ekstremno dugačkih munja. U srpnju 2025. U časopisu Bulletin of the American Meteorological Society objavljen je rad u kojem je opisana pojava munje duljine 829 kilometara, što se trenutačno smatra najduljom zabilježenom munjom od početka praćenja. To se je dogodilo u američkoj Velikoj nizini (Great plains), s 21. na 22. listopada 2017. unutar mezoskalnog konvektivnog sustava.

Od aktualnih događanja u svijetu ponajviše se prati uragan Melissa koji se formirao u Karipskom moru i čije se jačanje očekuje do kategorije 4 ili 5. Takav će prema trenutačnim prognozama pogoditi Jamajku, Kubu, Haiti i Dominikansku republiku. Ovo će biti najjači uragan ove sezone (do sad), a postoji mogućnost da bude i najdestruktivniji za Jamajku ikad. Landfall na Jamajku očekuje se tijekom ponedjeljka.

Europsko vrijeme trenutačno obilježava duboka ciklona nad Skandinavijom i polje visokog tlaka nad Atlantikom (Azorska anticiklona), što uvjetuje zapadno zonalno strujanje nad većim dijelom kontinenta. Slična situacija ali uz slabljenje Azorske anticiklone održavat će se i idućih dana, uz blagu tendenciju jačanja anticiklonalnog polja nad Sredozemljem, što bi tijekom narednog tjedna trebalo donijeti nešto stabilnije vremenske prilike našim krajevima. Ipak, ne i potpuno stabilno. Veći dio Europe imat će kišovitije vrijeme od prosjeka, posebice zapad kontinenta koji će većinom biti pod utjecajem ciklonalnih strujanja u idućih 10-tak dana.

Slika: Geopotencijal na 500 hPa (linije) i anomalija istog (boje) za period od 27.10. do 3.11. (ECMWF)

Ivan Toman

Korisnici koji su od ranije upoznati s aplikacijom Meteo Adriatic, u Meteocentru se već snalaze u potpunosti. Ali Meteocentar ima određenih novih funkcija, već u ovoj prvoj javnoj verziji. U ovoj blog objavi ćemo ukratko opisati što je novo.

Prvo i očito je dodatak bloga kojeg upravo čitate. Ovo će biti mjesto gdje će naš tim povremeno objavljivati članke koji se tiču aktualnog vremena, prognoza, meteoroloških zanimljivosti i sveg onog što mislimo da bi vam moglo biti zanimljivo za pročitati. Planirana strategija ovdje je svakako kvaliteta iznad kvantitete. Ne želimo vas opterećivati velikim brojem objava koje nikad nećete stići pročitati, već vam ovim putem dati korisne informacije.

Osim bloga, za komunikaciju s Vama koja ne zahtijeva velik prostor, namijenili smo još jednu novu funkciju. To su regionalne obavijesti, koje je da bi vam radile, potrebno definirati u Postavkama. Kad odaberete regije za koje želite primati takve obavijesti, svaka koja bude poslana za uključenu regiju će vam se prikazati kao sistemska notifikacija, a klikom na nju ćete ju moći pročitati u cjelini. One se također pospremaju u stranicu Obavijesti dostupnu kroz meni aplikacije, i tamo ostaju 24 sata, nakon čega se automatski brišu. Da bi funkcija radila, aplikacija mora imati sistemsku dozvolu za prikaz notifikacija. Ovdje imajte na umu da će većina regionalnih obavijesti biti slana korisnicima Premium paketa, a također i ovdje, kao i u blogu vrijedi strategija kvalitete iznad kvantitete.

Najveća novost nalazi se u spomenutom Premium paketu (trenutačna cijena = 2€ + PDV mjesečno ili 20€ + PDV godišnje). Ako zakupite pretplatu imat ćete mogućnost postavljanja sistemskih, prilagođenih obavijesti putem korisnički definiranih uvjeta. Na donjoj slici je prikazan primjer jednog takvog seta prilagođenih sistemskih obavijesti po različitim uvjetima.

Svaki put kad se pojavi zadovoljen neki od uvjeta u prognozi, pojavit će se notifikacija, a uvjet koji je zadovoljen bit će trajno prikazan u Obavijestima, dok god je aktivan. Ako ga nova prognoza poništi, izbrisat će se iz Obavijesti. Mogućnosti za konfiguriranje ovih uvjeta su beskrajne, a u novim verzijama aplikacije bit će dodana nova poboljšanja ove funkcije, koja nismo stigli isprogramirati za inicijalnu verziju.

U pretraživanju lokacija sad imate i popis vama trenutačno najbližih, a također vidljiva je i vaša udaljenost od pojedine lokacije kao i nadmorska visina za koju je rađena prognoza za svaku od lokacija. Nadalje, funkcija Prognoza po poziciji, kad je aktivna, sad uživo mijenja prikazanu lokaciju kad se krećete; npr, ako koristite aplikaciju u automobilu, lokacije će se same mijenjati zavisno o tome koja vam je u nekom trenutku najbliža.

Aplikacija je sad i brža, jer je sve servirano s novog servera, uključujući dohvaćanje tabličnih podataka kao i karata, te bloga. Znatno je povećan broj statičkih lokacija za koje se izrađuje prognoza, dok se za neke od narednih verzija planira dodatak i dinamički izrađenih lokacija, na zahtjev korisnika, u realnom vemenu.

U međuvremenu, dok radimo na iOS verziji te novim poboljšanjima, pažljivo pratimo vaše komentare na društvenim mrežama i uzet ćemo svaki u razmatranje za iduće verzije.

Vaš Meteo centar tim!