Svake godine 05. prosinca obilježavamo Svjetski dan tla. Iako postoji 70 000 tipova tla, ono pokriva samo oko 12 % Zemljine površine. Tlo je od presudne važnosti za sve ekosustave (nevidljivi čuvari u tlu svakodnevno radeći svoj posao obrađuju hranjive tvari ). Tlo je od presudne važnosti i za poljoprivredu s obzirom da 95 % naše hrane upravo dolazi iz tla. Ne smijemo izostaviti ni činjenicu da je tlo dom za 60 % vrsta na planeti Zemlja. Jednostavno rečeno, bez tla ne bi bilo hrane i vode, pa tako niti života kakvog danas poznajemo.
Premda svijet tla još uvijek nije potpuno istražen, tlo je jedan od najpouzdanijih „meteorologa“ koji ne koristi instrumente, radare, satelite i aplikacije, ali sve osjeća. Pamti svaki mraz, sve poplave i sunčane, lijepe i ružne dane. Ono je prvi kontakt atmosfere s našom svakodnevnicom. Nakon obilnih kiša postaje spužva, istovremeno čuvajući vodu za biljni svijet i ublažava učinke poplava. U sušnim periodima tlo čuva i oslobađa vlagu potrebnu za život. Zato svaki sloj tla ima svoju priču, pa je uistinu temelj života, klimatski regulator i naš saveznik protiv ekstremnih vremenskih uvjeta.
Međutim, globalni problem u svijetu pa tako i u Hrvatskoj je što se tlo degradira, odnosno gubi svoju kvalitetu i funkciju uključujući plodnost, strukturu, otpornost i biološku aktivnost. Uzroci degradacije su prekomjerna obrada tla, erozije, urbanizacija i industrija, klimatske promjene i salinizacija. Posljedice su vrlo ozbiljne i tiču se svakog od nas. Dolazi do smanjenjivanja poljoprivrednih prinosa i sigurnosti hrane, kao i povećane ranjivost na klimatske katastrofe.
Da bi tlo preživjelo mogu pomoći tehnologija, inovacije u poljoprivredi i održive prakse. Isto tako, svaka naša odluka o sadnji, dodavanju organske tvari, pametnom korištenju vode (navodnjavanju), te čuvanje od zagađenja i zbrinjavanje otpada može pomoći. Ako želimo da tlo bude u budućnosti i dalje plodno, te spremno izdržati padaline, sunce i vjetrove s kojima čestice njegove prašine putuju kilometrima daleko, krajnje je vrijeme da se svi po tom pitanju educiramo i primjenjujemo znanje u svom ponašanju. Najnovije studije navode da je do sada degradirano 40 % tla. Stoga čuvajmo tlo, jer upravo budućnost čovjeka ovisi o tome kako se odnosimo prema njemu. Dok je živo tlo preživjeti će i ljudi.
Ivica Grbelja