Meteo novosti: kolovoz 2026

Written by

Ivan Toman

in

Kolovoz 2026. bio je mjesec u kojem su rekordi padali “šakom i kapom” – i na kopnu i na moru. Dok je Hrvatska bilježila najdulji toplinski val otkad se prati, a Austrija svoju najvišu ikad izmjerenu temperaturu, globalno je ocean 22. kolovoza dosegnuo najtopliji dan u povijesti mjerenja. I to usred jeseni sjeverne polutke na pragu, u doba godine kada bi trebao biti nešto hladniji. U pozadini se pojačava El Niño koji bi mogao postati najjači zabilježeni od 1950. Uz sve to, mjesec je donio i dvije velike tehničke novosti. Europa je lansirala drugi satelit treće generacije Meteosata, a Google DeepMind objavio je vrlo obećavajući rad o AI prognozi tropskih ciklona.

🌍 Vrijeme u regiji

  • Toplinski val koji je trajao od 28. srpnja do 16. kolovoza bio je najdulji i s najvećim prostornim zahvaćanjem ovog ljeta. U Rijeci je oboren državni rekord trajanja toplinskog vala. 20 uzastopnih dana, što je više od dotad najduljeg razdoblja od 17 dana iz Knina u kolovozu 2003. Novi rekordi trajanja zabilježeni su na šest od osam analiziranih glavnih postaja. Split-Marjan 19, Knin 18, Dubrovnik 17, Gospić 15 i Zagreb-Maksimir 10 dana. Više detalja u DHMZ-ovom izvješću: (DHMZ).
  • Prema službenoj ocjeni mjeseca kolovoz je u Hrvatskoj bio ekstremno topao na cijelom području, osim u Varaždinu, Pazinu i Kninu, gdje je bio vrlo topao. Odstupanja srednje temperature zraka od normale 1991.–2020. kretala su se od 2,8 °C u Makarskoj do 4,7 °C na Puntijarki. Oborina je bila vrlo neujednačena, od svega 0,2 % u odnosu na normalu u Makarskoj (0,1 mm) do 189,7 % na Rabu (108,3 mm). Vrlo sušni uvjeti zabilježeni su na istoku zemlje te u Sisku i Karlovcu, a jedino je Rab svrtan u kišnu kategoriju (DHMZ).
  • Vrućina i suša ostavile su trag i u požarnoj sezoni. Sredinom kolovoza niz velikih požara zahvatio je Dalmaciju. Prema operativnim izvješćima nedležnih službi, požar kod Omiša i Lokve Rogoznice zahvatio je oko tisuću hektara trave, niskog raslinja i borove šume. Na Pelješcu je izgorjelo oko 500 hektara, a na Braču kod Pučišća 292 ha u višednevnom požaru koji je trajao od 13. do 19. kolovoza. Od početka godine do 10. kolovoza zabilježeno je 8832 požara i 9646 opožarenih hektara, oko 75 % više nego u istom razdoblju 2025. (Hrvatska vatrogasna zajednica).
  • Austrija je 5. kolovoza zabilježila novu najvišu ikad izmjerenu temperaturu: 41,2 °C u Bad Deutsch-Altenburgu, čime je prvi put prijeđena granica od 41 °C. Ljeto 2026. bilo je ondje najtoplije otkad postoje mjerenja, 2,6 °C iznad prosjeka 1991.–2020. odnosno 4,4 °C iznad 1961.–1990.; godišnji temperaturni rekord zabilježen je na 103 postaje, a rekord broja vrućih dana s 30 °C ili više na njih 157. Ljetna količina oborine bila je među pet najnižih od 1858. (GeoSphere Austria).
  • Suša i vrućina vladale su i istočno od Hrvatske. Vodostaj Dunava kod Bezdana u Srbiji pao je 2. kolovoza na −159 cm, ispod povijesnog minimuma od −143 cm zabilježenog davne 1909. godine. Sve to uz temperature do 40 °C, a kolovoz je u Srbiji bio i najtopliji u povijesti mjerenja (Vreme, prema RHMZ-u).

🌐 Globalno vrijeme i klima

  • Dnevni globalni prosjek temperature površine mora dosegnuo je 22. kolovoza 21,1 °C i nadmašio dotadašnji rekord od 21,09 °C iz ožujka 2024. Neobičan je koliko i sama vrijednost trenutak u kojem je pao: globalna temperatura mora inače kulminira u ožujku i travnju, nakon ljeta južne polutke, nakon čega se smanjuje prema ljetu i jeseni sjeverne polutke. Dosadašnja najviša kolovoška vrijednost iznosila je 20,98 °C iz 2023. Copernicus rekord pripisuje kombinaciji dugotrajnog zagrijavanja oceana i El Niña koji se razvija, uz napomenu da se broj dana s morskim toplinskim valom (razdobljem neuobičajeno tople površine mora) u svijetu više nego utrostručio od početka 1990-ih (Copernicus C3S).
  • Sam El Niño u kolovozu je osjetno ojačao. NOAA-in Climate Prediction Center u objavi od 13. kolovoza navodi da je vjerojatnost vrlo jakog događaja tijekom jeseni i zime 2026./27. veća od 90 %, uz srpanjske vrijednosti od 1,4 °C u području Niño-3.4, 1,7 °C u Niño-3 i 2,9 °C u Niño-1+2 te podpovršinske anomalije do 10,0 °C u dubini. Za razdoblje od listopada do prosinca daje se 69 % vjerojatnosti za povijesni događaj, jači od svih zabilježenih od 1950. (NOAA CPC).
  • Jedna od najvidljivijih posljedica jačanja El Niña bila je mirna atlantska sezona po pitanju tropskih ciklona. Do kraja kolovoza na Atlantiku je zabilježeno pet tropskih oluja i nijedan tropski ciklon, iako je prosječan datum prvog tropskog ciklona 27. srpnja. Rekord za najkasniji prvi TC je 11. rujna. CPC je 6. kolovoza revidirao prognozu naniže, na 7 do 13 imenovanih tropskih oluja, 2 do 6 tropska ciklona i 0 do 2 jaka tropska ciklona, uz 75 % vjerojatnosti ispodprosječne sezone. Razlog ispodprosječnoj sezoni je jače vertikalno smicanje vjetra od normalne i suh silazni zrak nad glavnom razvojnom regijom, što je uobičajena posljedica jakog El Niña (NOAA CPC).
  • Polovica teritorija Europske unije i UK bila je u srpnju pod sušom, od čega je 9 % bilo na razini upozorenja na sušne uvjete. U iznimno sušnim godinama 2018. i 2022. taj je udio bio 54 % odnosno 60 %. Suša se u srpnju i kolovozu dodatno pojačala pa su Loira, Po, Rajna i Dunav pali na rekordno niske vodostaje. Do 5. kolovoza u EU je u požarima izgorjelo 505.683 ha, znatno više od 379.392 ha u istom razdoblju 2025. (Zajednički istraživački centar).
  • Na polovima je kolovoz bio manje dramatičan, ali ne i posve običan. Prosječna površina arktičkog morskog leda iznosila je 5,56 milijuna km², što je sedma najniža vrijednost u periodu mjerenja putem satelita. Na Antarktici je prosjek pokrivenosti ledom za kolovoz bio 16,46 milijuna km², a primjerice usred zime (južne hemisfere), preciznije između 8. i 14. kolovoza, površina pod ledom je pala za 310.000 km², u doba godine kada bi led trebao rasti (NSIDC).
  • Prema podacima reanalize ERA5, ovo je bio najtopliji kolovoz u do sad (u nizu kojeg pokriva ERA5), oko 1,65 °C iznad predindustrijske razine i otprilike 0,14 °C iznad rekorda iz 2024. Službeni mjesečni bilten Copernicusa za kolovoz u trenutku pisanja još nije bio objavljen. Satelitski niz UAH v6.1 daje pritom nešto ali ne bitno drugačiju sliku i kolovoz svrstava na drugo mjesto, iza 2024., uz izraženo zagrijavanje tropa koje se pripisuje jačanju El Niña (UAH v6.1).

🖥️ NWP i AI modeli

  • Google DeepMind objavio je 6. kolovoza u Natureu rad o operativnoj AI prognozi tropskih ciklona i istodobno otvorio programski kod i model weights. Prema priopćenju trodnevna je prognoza sada točna koliko je prije bila dvodnevna, što daje više od 24 sata dodatnog vremena za upozorenja o tropskim ciklonima. Pogreška položaja TC s horizontom od 3 dana iznosi oko 100 km, a pogreška prognoze intenziteta oko 11 čvorova. Model radi na gruboj rezoluciji od oko 28 km, ali generira ansambl od tisuću članova u manje od jedne minute tijekom inferencije. Američki Nacionalni centar za uragane koristio ga je već tijekom sezone 2025. (Nature).
  • Njemačka služba DWD objavila je opis modela AICON, svojega globalnog AI modela koji je u produkciji od 2. ožujka 2026. Model radi na gridu od 13 km s trosatnim korakom (kao i deterministički globalni ICON). Detalje je moguće pročitati u radu koji je zasad preprint (arXiv).
  • NOAA-in eksperimentalni Nested-EAGLE nastoji objediniti kratkoročnu i srednjoročnu prognozu. Globalni model na 0,25° dobiva ugniježđeno spuštanje skale na 6 km nad kontinentalnim SAD-om. Pokazuje se, da ima osjetno manju pogrešku prizemnih varijabli od GFS-a i HRRR-a. U količini oborine ipak zaostaje za HRRR-om zbog determinističkog treniranja, ali na duljim rokovima ima manje greške. I ovo je preprint, s detaljima na linku (arXiv).
  • Sljedeća inačica modela AIFS dobiva statičko polje urbanih zona u svakoj točki mreže, pa se usporedbom prognoza s tim poljima i bez njega može izolirati naučeni urbani signal. Pokazuje se da on iznosi oko 0,3–0,45 °C zagrijavanja u središtima gradova (ECMWF).
  • Baš u mjesecu u kojem su europske rijeke padale na rekordne minimume stigao i AIFL, ECMWF-ov model globalne prognoze protoka rijeka koji uči izravno iz izmjerenih podataka i pogreški stvarnih operativnih meteoroloških prognoza. Mreža je trenirana na 40 godina reanalize ERA5-Land za više od 18.000 riječnih slivova. Na dvije tisuće slivova koja imaju mjerenja protoka, ovaj model postiže medijan Kling-Gupta efikasnosti 0,66 (ECMWF).
  • Uz toliko novih modela sve je važnije pitanje kako ih uopće uspoređivati, pa je WMO pokrenuo “WP-MIP”, što je prvi projekt međuusporedbe fizikalno-dinamičkih, AI i hibridnih modela prognoze. Cilj je središnja baza prognoza koja omogućuje kontroliranu usporedbu modela, a motiv je otvoreno pitanje daju li današnji AI modeli fizikalno konzistentne prognoze cijelog niza traženih polja u svim uvjetima, a ne samo dobre srednje ocjene vještine (BAMS).

🛰️ Satelit i radar

  • Drugi satelit treće generacije Meteosata “poletio” je 27. kolovoza u raketom Ariane 6 iz Francuske Gvajane. MTG-I2 će preuzeti EUMETSAT-ov servis brzog snimanja nad Europom i sjevernom Afrikom s osvježavanjem slike svake 2,5 minute. To je dvostruko češće od podataka prethodne generacije. I sve to uz četiri kanala visoke rezolucije, do 500 m. Zajedno s Meteosatom-12 i sonderom MTG-S1 iz srpnja 2025. ovaj satelit čini prvu punu operativnu MTG konstelaciju (ESA, EUMETSAT).
  • Koliko se iz tog istog satelita može izvući i bez pomoći modela, pokazuje rad u kojem neuronska mreža izvlači profile temperature i vlage u troposferi izravno iz svih 16 kanala instrumenta, bez prognostičkih polja kao ulaza. Time se izbjegava uobičajena ovisnost operativnih algoritama o numeričkom modelu. Provjereno radiosondažama, temperatura pokazuje bias manji od 0,4 K i prosječnu pogrešku u iznosu 1,5–1,9 K. Rad je preprint (arXiv).
  • Krajem kolovoza u operativnu je službu ušao i mikrovalni sonder na prvom satelitu druge generacije Metop, koji iz polarne orbite daje profile temperature i vlage te podatke o oborini, morskom ledu i snježnom pokrivaču. Zbog mikrovalnog područja skeniranja, sve funkcionira i kroz naoblaku koju inače optički i infracrveni instrumenti ne “probijaju” (EUMETSAT).
  • Kako će izgledati nasljednik te mikrovalne serije, daje nagovijestiti Arctic Weather Satellite, lansiran 2024. kao pokazatelj koncepta za buduću konstelaciju malih satelita pod operativnim nazivom EPS-Sterna. Rad daje ocjenu njegovih podatka i asimilaciju u regionalnom modelu AROME-Arctic za srpanj i prosinac 2025. (QJRMS).
  • Činjenica je da satelit ponegdje mora zamijeniti radar; NetNCC je jednostavan model koji iz triju uzastopnih infracrvenih slika Meteosata druge generacije predviđa vjerojatnost pojave konvektivnih jezgri za rokove od 1 do 6 sati. Zamišljen je za upotrebu u područjima bez pokrivenosti radarskom mrežom i bez velikih računalnih resursa, gdje je satelitsko motrenje jedina praktična osnova za rano upozoravanje na oluje (QJRMS).

📄 Znanstveni radovi

  • Analiza više od 10 tisuća mjernih postaja u svijetu za razdoblje 1951.–2020., pokazuje da se trendovi oborine i riječnog protoka razilaze na 27 % lokacija. 40 % ima opadajući protok unatoč rastu oborine, a razilaženje raste sa aridnošću klime. Više detalja u objavljenom radu (Geophysical Research Letters).
  • Usporedba izvješća o nevremenima, podataka o munjama i reanalize ERA5 za Europu, Australiju, Južnu Ameriku i SAD pokazuje da su termodinamički parametri najbolji pokazatelji pojave tuče i olujnog vjetra u toplom dijelu godine, a kinematički najpouzdaniji za jačinu oluje, osobito za tornada. Za tuču je najkorisniji parametar sloj smicanja vjetra između otprilike 1 i 4 km visine, za razliku od tornada, kod kojih je najvažnije smicanje na malim visinama iznad tla (BAMS).
  • Koliko spuštanje skale (downscaling, prijenos grubih globalnih projekcija na finiju regionalnu mrežu) doista pomaže, provjereno je sustavno za Europu. Statistički spušteni i bias-korigirani produkti daju bolji rezultat nego globalni model korišten za forsiranje i to za srednju i ekstremnu temperaturu te za srednju količinu oborine, dok su poboljšanja za ekstremnu oborinu osjetno slabiji (npj Climate and Atmospheric Science).
  • Fizikalna razdioba trendova snježnih oborina za razdoblje 1983.–2023. pokazuje da pad količine oborine u obliku snijega, u većini snježnih područja ne proizlazi iz manjka oborine, nego iz zatopljenjem izazvanog prelaska iz snijega u kišu. Najosjetljivija su područja blizu granice kiša–snijeg, u skladu sa sustavnim podizanjem snježne granice, a rezultat je postojan i u reanalizi ERA5 i u satelitskom produktu GPCP (Geophysical Research Letters).

More posts