Lipanj 2026. bio je prije svega mjesec vrućine. Rekordne temperature na Jadranu i dugotrajan toplinski val nad velikim dijelom Europe poklopili su se s najtoplijim lipnjem koji je ikad zabilježen za svjetske oceane, a odjeci vrućine provlačili su se i kroz nova znanstvena istraživanja i kroz temu godišnjeg ECMWF-ova foruma posvećenog prognozi ekstremnih temperatura. Uz samo vrijeme, mjesec je donio i vidljiv pomak u tehnologiji motrenja i prognoze, od dolaska novoga europskog meteorološkog satelita na lansirnu rampu do svježih AI modela globalne prognoze.
🌍 Vrijeme u regiji
- Na vrhuncu vrućine, 30. lipnja, glavna postaja Split-Marjan izmjerila je 39,5 °C — prema DHMZ-u najviša temperatura otkad na toj postaji postoje mjerenja (od 1948.), viša i od dotadašnjega apsolutnog rekorda od 38,6 °C iz srpnja 1950. Zasad je riječ o preliminarnom podatku koji tek treba proći kontrolu kvalitete prije službenog unosa (Telegram / potvrda DHMZ-a).
- Rekord nije bio izoliran događaj: snažan i neuobičajeno dugotrajan toplinski val zahvatio je Hrvatsku, Sloveniju, BiH, Srbiju i Austriju od oko 20. lipnja do 1. srpnja, uz crvena upozorenja Meteoalarma i temperature iznad 35 °C. Pojedini medijski izvori navode i gradske rekorde poput 40 °C u Beču i oko 41 °C u Mostaru, no te vrijednosti još nisu potvrđene kod nacionalnih meteoroloških službi (Al Jazeera, BBC). Državni rekordi zabilježeni ovog lipnja u Europi, prikazani su na sljedećoj slici:
- U noći s 29. na 30. lipnja, uz visok rizik od šumskih požara, kod Komiže na Visu buknuo je velik požar borove šume i makije koji je prijetio kućama; gasilo ga je oko 70 vatrogasaca i četiri kanadera (Croatia Week).
- Vrućina nije bila jedina meteo priča mjeseca; 10. lipnja superćelijske oluje (samoodržive grmljavinske ćelije s rotirajućom uzlaznom strujom) stigle su iz Italije u zapadnu Sloveniju s tučom i olujnim vjetrom, a potom su se premjestile prema Hrvatskoj (N1).
🌐 Globalno vrijeme i klima
- Oceani su lipanj učinili rekordnim: prema Copernicus Marine Serviceu prosječna temperatura površine mora dosegla je 21,0 °C, najviše ikad izmjereno za lipanj, dok je Mediteran s 24,3 °C oborio dotadašnji rekord. Do kraja mjeseca oko 82 % svjetskog oceana bilo je zahvaćeno morskim toplinskim valom – drugi najveći opseg dosad, odmah iza 2024. (Copernicus Marine Service).
- Isti val vrućine koji je grijao regiju pogodio je i zapadnu i srednju Europu, s temperaturama preko 40 °C i novim nacionalnim rekordom u Njemačkoj. Francuska agencija za javno zdravstvo procijenila je oko tisuću dodatnih (“viška”) smrti u Francuskoj, uz napomenu da su takve brojke preliminarne procjene i da su mnoge od njih posljedica riskantnog ponašanja poput kupanja na opasnim mjestima (Al Jazeera).
- Na drugom kraju termometra, arktički morski led sredinom lipnja bio je peti najniži za taj datum u nizu mjerenja (oko milijun km² ispod prosjeka), dok je zimski maksimum u ožujku 2026. bio najniži ikad zabilježen (Met Office).
🖥️ NWP i AI modeli
- Startup WindBorne Systems predstavio je WeatherMesh-6, AI model globalne prognoze na rezoluciji 0,25° (~25 km) s redizajniranom asimilacijom podataka (postupkom spajanja motrenja i prethodne prognoze u početno stanje modela). Tvrtka tvrdi do 38 % manju prosječnu pogrešku (RMSE) od ECMWF-ova IFS ansambla i do 32 % manju od AIFS-a — no riječ je o vlastitoj, još neovisno neprovjerenoj evaluaciji, pa usporedbe valja uzeti s oprezom (WindBorne).
- Na godišnjem ECMWF-ovu korisničkom forumu UEF2026 u Readingu glavna je tema bila upravo prognoza ekstremnih temperatura. ECMWF navodi da su njegovi strojno naučeni modeli AIFS i AIFS ENS (trenirani na podacima umjesto na fizikalnim jednadžbama) u mnogim slučajevima dosegli ili nadmašili klasičan fizikalni model u prognozi dosega i intenziteta vrućinskih valova nekoliko dana unaprijed (ECMWF).
- Pogled iznutra dao je i preprint Petera Duebena i sur. iz ECMWF-a: tvrde da sljedeći veliki iskorak neće biti dodatna točnost AI modela, nego promjena samog načina rada meteoroloških službi; razvoja modela, upravljanja računalnim resursima, verifikacije i pružanja usluga, uz očuvanje znanstvene strogosti. Rad je zasad preprint i nije prošao recenziju (arXiv).
🛰️ Satelit i radar
- Treći satelit europske serije Meteosat Third Generation (MTG-I2), s instrumentima za snimanje atmosfere i detekciju munja, sredinom lipnja stigao je brodom u svemirsku luku u Francuskoj Gvajani. Lansiranje raketom Ariane 6 planirano je za ljeto, čime će se dodatno ojačati brzo praćenje (rapid scan) razvoja nevremena nad Europom (ESA).
- EUMETSAT je 19. lipnja obilježio 40 godina postojanja pregledom razvoja i najavom nove generacije sustava motrenja u sljedećem desetljeću – novih geostacionarnih Meteosata i polarnih Metopa te mikrosatelitske konstelacije EPS-Sterna (EUMETSAT).
- Za kraj, meteorološka znatiželja: NOAA-in satelit GOES-19 snimio je 2. lipnja neobične uske trake oblaka koje prate trase autocesta oko Houstona. Pretpostavlja se da su isti posljedica betonskih/asfaltnih površina kao mikro-toplinskih otoka koji zagrijavaju zrak, stvaraju lokalno superadijabatske gradijente i uvjete za intenzivnu termiku, a zrak se zatim pri penjanju uvis hladi i kondenzira u oblak oblika ceste ispod (NOAA NESDIS).
📄 Znanstveni radovi
- U skladu s temom mjeseca, studija u časopisu Nature Climate Change pokazuje da se toplinski stres za ljudsko zdravlje (mjeren UTCI indeksom – “osjećajem” temperature koji uz zrak uključuje i vlagu, vjetar i zračenje) znatno pojačao od 1970-ih: ekstremna vrućina u Europi danas je oko 2,5 puta češća, a noći se zagrijavaju brže od dana, ostavljajući manje predaha od vrućine (Nature Climate Change).
- Analiza satelitskih temperatura površine za 1400 gradova u časopisu Communications Earth & Environment pokazuje da je zagrijavanje klime podiglo izloženost stanovništva ekstremnoj vrućini više od 80 % iznad učinka samog rasta gradova; pomalo iznenađujuće, najbrže se zagrijavaju hladniji gradovi, i to zimi. Tema se izravno nadovezuje na raniji tekst o urbanim toplinskim otocima na ovom blogu (Communications Earth & Environment).
- Naposljetku, globalne simulacije putanja zrna tuče objavljene u časopisu Nature upozoravaju da bi u toplijem svijetu tuča mogla postati krupnija i razornija: potencijalna šteta do kraja stoljeća mogla bi porasti otprilike 36–42 % ovisno o scenariju emisija, jer topliji i vlažniji donji slojevi atmosfere pogoduju rastu većih zrna. Rad je objavljen krajem svibnja (Nature).
Ivan Toman