Albert Einstein nas je uvjerio kako je vrijeme relativan pojam. Takvo je kako čovjek odluči da će biti. Tako smo odlučili imati dva vremena: zimsko i ljetno. Zašto? Još je davne 1784. Benjamin Franklin predložio kako bi bilo dobro ranije ustajati za veću iskoristivost danje svjetlosti i smanjenja korištenja svijeća kako bi uštedjeli i bolje iskoristili sunce.Tek početkom stoljeća britanski poduzetnik William Willett i novozelalanđanin George Vernon razradili su prve zamisli pomicanja vremena unaprijed ili unazad prema potrebi, a ideja je potpuno oživjela tijekom Prvog svjetskog rata. Nijemci su prvi pomakli sat kako bi uštedjeli energiju za svoju ratnu industriju toga vremena. U početku, satovi su namještani po položaju sunca, što je dovodilo do nereda i problema u prometu i komunikaciji uopće.
Tek nakon uvođenja vremenskih zona i ljetnog računanja vremena, život se sinkronizirao s prirodnim svjetlom i vidjela se ekonomska korist. Dakle, posljednja subota u ožujku jedan sat naprijed, koji vraćamo u posljednjoj listopadskoj suboti. Međutim, kako sve ima svoje nuspojave, ovo nije bila iznimka. Kod određenog broja ljudi javili su se poremećaji sna, pad koncentracije, povećan broj nesreća, naročito u prvim danima promjena. Poremećen je i ljudski biološki sat (tzv. cirkadijski ritam) koji je regulirao kad čovjek treba spavati, a kad se buditi. Sve ovo brzo je natjeralo određene zemlje da ukinu ovu praksu, a današnje moderne tehnologije sve manje ovise o njoj.
Europska unija je 2018. godine pokrenula raspravu o ovom problemu. No,bez uspjeha. Naime, iako je Europa relativno mali kontinent, onim zapadnijim državama više odgovara zimsko, a istočnim ljetno vrijeme. EU nije sklona dijeljenju kontinenta na više vremenskih zona, iz više razloga. Sve rasprave i debate oko ovoga privremeno je obustavila pandemja coronavirusa 2020. godine.
Autoru ovih redaka puno je prihvatljivije ljetno računanje vremena. U modernije vrijeme način i bioritam života su se promijenili, kasnije se ide spavati, nešto kasnije počinje radno vrijeme, pa je i ustajanje kod mnogih kasnije. Što to znači za Hrvatsku? Geografska pozicija Hrvatske (ipak u jugoistočnoj Europi) ide u prilog ljetnom vremenu. Ne znam baš da li bi bili sretni na zimskom vremenu gledati svanuće oko 3:30 sati ujutro za vrijeme ljetnog solsticija i najdužih dana. Možda bi bilo lakše izdržati jedan sat više jutarnjeg mraka. EU je nedavno opet “iz ladice” izvukla ovaj problem. Nadamo se da će ovaj put biti složni i konačno nas postaviti, ne na ljetno ili zimsko, nego na “standardno” vrijeme, ma kakvo ono bilo i tako krenuti stopama Rusije i Islanda koji su to učinili davno prije. Čovjek je prilagodljivo biće. Naviki bi se…
Ivica Grbelja